Stručni Savjet Radničke partije saopštio je da nije prošlo mnogo godina od kada je jedna susjedna zemlja, po mnogo čemu slična našoj, obznanila početak projekta “Zeleno i plavo”, pri čemu je plavo upućivalo na prelijepo more, a zeleno na bogate i plodne ravnice.

- Ideja je bila, da se domaćom proizvodnjom koja je vijekovima hranila cijelu zemlju, a i šire, snabdijeva bogato primorje, hoteli, prodavnice, restorani, nudeći raznovrsne prehrambene i zanatske proizvode strancima koji su iz godine u godinu preplavljivali obalu. Kako to na ovom podneblju biva, projekat je propao, sve se brzo zaboravilo, a glavni razlog je bio nedostatak kapaciteta ovoga zelenog. Kapacitet plavog je bio nemjerljivo veći od kapaciteta zelenog jer se iz zelenog iselilo sve sto je na dvije noge plelo, te je zeleno brzo postalo žuto i na kraju je poprimilo sivu boju kao i sam projekat koji je promijenio ime u “gusto i pusto”- navode iz Radničke.

Pitaju hoćemo li da učimo iz naših ili tuđih grešaka.

- Mnogo je primjera iz okruženja i svijeta na kojima možemo da učimo o integrisanju djelatnosti uz asistenciju države te, u svijetlu buduće rekonstrukcije Vlade, Stručni savjet RP smatra da je neophodno oformiti Ministarstvo Turizma koje će prije svega pokrenuti dubinsku analizu potrošnje svih vrsta roba uz identifikovanje intenziteta potrošnje usljed sezonskog kolebanja traženje tokom godine. Nakon analize, napraviti srednjoročnu i dugoročnu strategiju razvoja domaće proizvodnje za sve proizvode koji se sada proizvode ali u nedovoljnom kapacitetu ili se uopšte ne proizvode te hotelima i restoranima širom zemlje ponuditi određene podsticaje za potrošnju domaćih proizvoda po konkurentnim cijenama- ističu iz Radničke.

Smatraju da rad na strategiji bi primarno radilo Ministarstvo turizma, kao nosilac posla ali uz značajnu ulogu Direktorata za brigu o selu koji bi, prateći strategiju, pružao pomoć svim ljudima koji žele da rade u “zelenoj zoni” zarad bolje budućnosti.

- Na ovaj način, uvjereni smo i naš će turizam dobiti drugu dimenziju i karakter, pa nećemo jesti picu na parče nego možda priganice sa sirom, a različitost je ono što strani turisti žele da vide. Još jedna djelatnost, možda u prvi mah ne toliko povezanana ali veoma bitna u PET-RESET ideji, takođe mora biti zelena. I bojom se uklapa u našu priču - Energetika. U svim aspektima ove djelatnosti treba težiti  ekološki najispravnijim rješenjima, pa i po cijenu da u prvom momentu ne izgledaju finansijski isplativije, ali na duge staze i u svijetlu zelenog i plavog za koje se zalažemo, sigurno će biti smislenija priča. Uporedo sa Turizmom, potrebno je analizirati proizvodnju i potrošnju energije i energenata te napraviti strategiju razvoja u ovoj oblasti. Ukoliko zaista, moramo da ugasimo TE Pljevlja do 2030. godine onda vremena za čekanje nemamo. Strategija treba da sadrži adekvatan plan segmentiranog prelaska na obnovljive izvore energije, pogotovo u oblastima koja gravitiraju Pljevljima, kako bi se eventualno gašenje TE Pljevlja dočekalo sa već oformljenim alternativnim zaposlenjima. Ovdje akcenat stavljamo na obnovljive izvore energije vode, vjetra i biomase (drveta i drvenih otpadaka) kao primarnim generatorima novih zaposlenja- poručuju iz Radničke.