Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, lider Demokratske narodne partije Milan Knežević i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić proglašeni su nepoželjnim osobama u Hrvatskoj.
Romac je agenciji MINA kazao da se pribojavao da bi hrvatski odgovor na provokaciju autora i promotera Rezolucije o Jasenovcu mogao biti i oštriji i da bi Hrvatska možda mogla zaprijetiti radikalnijim mjerama, poput blokade pristupnih pregovora, ali da se to srećom nije dogodilo.
- To je i bio jedan od ciljeva prosrpskih i proruskih snaga u Crnoj Gori koje stoje iza ove rezolucije – izazvati što radikalniji odgovor Zagreba – s obzirom na to da te snage ne žele približavanje, ni ulazak Crne Gore u EU”, rekao je Romac.
Kako je naveo, u slučaju blokade crnogorskih pregovora, Hrvatska bi taj posao obavila umjesto prosrpskih i proruskih snaga u Crnoj Gori.
- Zato mi se odgovor Zagreba čini promišljenim i odmjerenim, istakao je Romac.
Upitan da li očekujete da će lista nepoželjnih osoba u Hrvatskoj biti proširena, on je odgovorio da se nada da neće.
Romac je istakao da je “kazna“ individualizovana i ograničena isključivo na glavne aktere, a ne na sve poslanike koji su glasali za Rezoluciju.
On smatra da je to dobro, jer ostavlja prostor za eventualnu promjenu u budućnosti.
- To bi ujedno i bio najbolji rasplet ove krize, iako je, na žalost, malo vjerovatno da će do toga doći. Bilo bi dobro da se to dogodi što prije i da Crna Gora što je moguće brže ponovno pokrene svoje već duže vrijeme zamrznute pristupne pregovore, rekao je Romac.
Kako je kazao, važno je da Crna Gora pokrene pristupne pregovore zato što je to najprije u prvorazrednom interesu svih građana Crne Gore, a tek onda i susjednih država, pa i Hrvatske.
Romac je naveo da ne bi bilo neočekivano da Hrvatska sugeriše drugim članicama EU da postupe isto kao i ona prema Mandiću, Bečiću i Kneževiću.
- Hrvatska kao članica EU i Šengena ima pravo tražiti da se zabrana ulaska u Hrvatsku trojici crnogorskih političara proširi i na cijelu šengensku zonu, i to tako što bi njihova imena ubacila u Šengenski informacijski sistem (SIS), dodao je Romac.
Prema njegovim riječima, time bi odluka Zagreba dobila na oštrini, a istovremeno bi njene posljedice i dalje ostale ograničene samo na trojicu glavnih aktera.
- To bi onda kod Mandića, Kneževića i Bečića možda ipak umanjilo želju za ismijavanjem ove odluke, istakao je Romac.
On je rekao da se nada da će odgovor Hrvatske na Rezoluciju o Jasenovcu ostati na proglašenju za nepoželjne osobe Mandića, Kneževića i Bečića.
- Blokada Crne Gore značila bi kažnjavanje cijele zemlje zbog provokacije pojedinaca koji su u ovom slučaju nastupili kao agenti i podizvođači Beograda i Moskve, protiv interesa Hrvatske, ali i protiv interesa Crne Gore, dodao je Romac.
Kako je kazao, zbog toga bi blokada crnogorskih pregovora bila kontraproduktivna, s obzirom da je integracija Crne Gore u EU nedvosmisleno u interesu Hrvatske, dok snage koje stoje iza Rezolucije ne žele dobre odnose s Hrvatskom, ali ni ulazak Crne Gore u EU.
- Vjerovatno će puno toga zavisiti od odgovora Vlade u Podgorici na ovaj potez Hrvatske, ako ga uopšte bude. Nadam se da taj odgovor neće dovesti do dodatnog narušavanja odnosa Hrvatske i Crne Gore, istakao je Romac.
On je kazao da će za popravljanje odnosa sa Hrvatskom sve zavisiti od politike crnogorske Vlade.
Romac je kazao da je Vlada Crne Gore definisana činjenicom da njena parlamentarna većina zavisi od podrške prosrpskih i proruskih stranaka, koje su primarno protivcrnogorske stranke.
- U slučaju da Crna Gora nastavi s politikom koja je u suprotnosti s crnogorskim članstvom u NATO-u i budućim članstvom u EU, hrvatska politika prema Crnoj Gori vjerovatno se neće bitnije razlikovati od sada već dugogodišnje politike prema Srbiji, rekao je Romac.
On je istakao da hrvatsku politiku prema Srbiji karakterišu formalna podrška za članstvo u EU i loši politički odnosi, s obzirom na to da vlast u Beogradu nije iskrena kada tvrdi da se želi pridružiti EU.
- Zagreb će u tom slučaju za bilo kakve promjene vjerovatno pričekati da se politička situacija u Crnoj Gori promijeni i da se smanji destruktivan uticaj Beograda i Moskve. Nadam se da sve to neće negativno uticati na dobre odnose građana Hrvatske i Crne Gore na svakodnevnom nivou, zaključio je Romac.
