Odluka Ustavnog suda je očekivana, ali je stigla prekasno, saglasni su sagovornici "Dana" nakon što je taj sud jednoglasno ukinuo izmjene Zakona o predsjedniku koje je tridesetoavgustovska skupštinska većina usvojila u decembru 2022. godine kako bi formirala novu vladu.

Tim aktom su utvrdili da većina može predložiti mandatara za sastav Vlade ukoliko predsjednik države to ne učini, što je njegova ustavna obaveza.

To su učinili uprkos upozorenjima Venecijanske komisije (VK), pravnika i dijela partija i nevladinih organizacija da grubo krše Ustav i da najviši pravni akt ne smije da se mijenja nižim aktom, to jeste zakonom. Međutim, iako je za mandatara predložen Miodrag Lekić, većina iz 2020. godine nije uspjela da se dogovori, pa izvršna vlast naposletku nije ni formirana.

Pravnik Veselin Radulović kazao je za "Dan" da je odluka Ustavnog suda očekivana i malo zakasnjela.

– Mislim da ne postoji pitanje oko koga je stručna pravna javnost imala tako jedinstven stav kao o izmjenama Zakona o predsjedniku. Čak i oni koji su ih predložili i usvojili znali su da su te izmjene suprotne Ustavu. Nažalost, ovi nije jedini primjer da se političari ne ustručavaju da brutalno krše Ustav i zakone radi ostvarivanja svojih političkih i ličnih interesa, i to će raditi sigurno i ubuduće sve dok ne budu snosili odgovornost za to – istakao je Radulović.

veselin radulović

- FOTO: DAN, ARHIVA

Prema njegovim riječima, većina koja je predložila i kasnije usvojila ove izmjene zakona bila je svjesna da su te izmjene suprotne Ustavu.

– To su pokušali da pravdaju nekim "višim interesima", iako je jasno da su to radili u političkom interesu. Ipak, u društvu vladavine prave nema većeg interesa od poštovanja Ustava i pravnog poretka. Nažalost, mislim da odluka Ustavnog suda za političare neće biti smetnja da Ustav prekrše ponovo kada im to bude u interesu – zaključio je naš sagovornik.

Advokat Mitar Šušić kazao je za "Dan" da je dobro što je Ustavni sud konačno odlučio.

– Od velikog značaja i koristi bilo bi da ovakva pitanja budu rješavana urgentno, kako bi se izbjegle situacije da neka zakonska rješenja proizvedu pravne posledice koje bi bile ireverzibilne. Nažalost, praksa postupanja tog suda pokazuje da se ne možemo osloniti na njegovu zaštitu u pogledu efikasnosti, jer odluke u važnim sistemskim pitanjima donosi tek onda kad pitanje zapravo više nije ni aktuelno – rekao je Šušić.

Advokat Šušić

Kako je dodao, budući da je pokušaj formiranja Vlade u skladu sa sada poništenim odredbama Zakona o predsjedniku propao iz političkih razloga, sporne izmjene zapravo i nisu proizvele neke pravne posledice.

– Shodno tome, ni ova odluka Ustavnog suda neće dovesti do neke izazovne situacije. Čak i da je Vlada bila formirana po proceduri koju je propisivao sporni zakon, naknadno ukidanje zakona ne bi problematizovalo taj dio, zato što odluke Ustavnog suda djeluju za ubuduće, dakle od momenta donošenja odluke, bez retroaktivnog dejstva prema onim pravima i stanjima koja su nastala u trenutku važenja propisa koji je ukinut. Naravno, nije dobro donositi sistemske zakone kao reakciju na pojedinačnu situaciju, što ovdje jeste bio slučaj, ali moralo se nekako izaći iz blokade koju je izazvao bivši predsjednik države odbijajući da izvrši ustavnu nadležnost, o čemu se Ustavni sud ni do danas nije izjasnio – kazao je Šušić.

Inicijative za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o predsjedniku podnijeli su savjetnik za ustavni sistem i pravna pitanja bivšeg predsjednika Boris Bastijančić i nevladina organizacija Centar za demokratsku tranziciju, i one su bile objedinjene u isti predmet. Oni su tvrdili da izmjene derogiraju Ustav i oduzimaju ustavna ovlašćenja predsjedniku države tako što Skupština dobija ovlašćenja da imenuje mandatara za sastav Vlade.