- Obnavljanje Njegoševe zavjetne kapele na Lovćenu je ideja koja je prvo pokrenula naša Mitropolija cernogorsko-primorska i naš blaženopočivši mitropolit Amfilohije. Smatram da smo danas dovoljno zdravi, kao društvo i zajednica, da realizujemo tu plemenitu ideju koja će dovesti do pomirenja i okupljanja ljudi u Crnoj Gori i želim da iskoristim ovu priliku da je kao predsjednik Skupštine Crne Gore javno iniciram, poručio je Mandić.
Kako je dodao, poštujući Njegoševu želju, uspostavili bi novu moralnu vertikalu koja će učiniti da Crna Gora ozdravi i da u bolju budućnost zakorači.
- Da bi naša narodna zajednica u zaista teškim vremenima sačuvala dragocjeni kontinuitet, da bi imali na koga da se pozovemo i na šta da se oslonimo, neophodno je i simbolički i realno da ispoštujemo najdublju duhovnu tradiciju Crne Gore u kojoj se veličanstveno uzdižu ličnost i dijelo pjesnika vladike i svetitelja Petra II Petrovića Njegoša. U tom smislu, povratak Njegoševe kapele na Lovćen, po mom mišljenju, bio bi i simbolički i realno veliki istorijski korak savremene Crne Gore. Bez obzira na sve naše trenutne prolazne razlike i nesporazume, bio bi to ne samo znak političke zrelosti i mudrosti, nego i znak istinskog narodnog pomirenja i blagotvornog okupljanja oko onog što nas sudbinski povezuje, naveo je predsjednik Skupštine.
Dodao je da to ne znači da bi bilo ko rušio Mauzolej na Lovćenu, kojeg su takođe sagradili naši preci i koji predstavlja dio naše istorije, već da bi narod Crne Gore sagradio kapelu, istu onakvu kakvu je svom stricu posvetio Petar II Petrović Njegoš, i u njoj pohranili njegove svete mošti što je bila njegova sama želja.
- Upravo time što se na Lovćenu neće više ništa rušiti, nego graditi, šaljemo poruku za nove naraštaje u Crnoj Gori, da će naša zemlja biti po mjeri svih njenih građana i u njoj će, baš kao i na Lovćenu, biti mjesta za sve. Ta kapela ne bi bilo dijelo bilo kojeg pojedinca i ne bi mogao niko da diže spomenik sebi, a da priča o Njegošu, već mjesto svih nas i Crne Gore koji bi je zajednički gradili kako bi mogli da se okupimo oko nje i bratski radimo za budućnost naše države i svih građana ove prelijepe zemlje, istakao je Mandić.
Spoj vjekovne borbe za slobodu i ideje o stvaranju suverene i međunarodno priznate države našeg naroda na temeljima istorijskog zavjeta koji je upravo sačuvan i njegovan na Cetinju i u staroj Crnoj Gori – to predstavlja 13. jul, saopštio je Mandić.
- Simbolika dva podjednako važna događaja koja su vezana za ovaj datum dobijanja državnosti na Berlinskom kongresu 1878. godine i otpočinjanja opštenarodnog ustanka protiv okupatora 1941. zapravo predstavlja kontinuitet brojčano malog, ali idejama velikog naroda, poručio je između ostalog Mandić.
