Regionalni odnosi i međususjedska saradnja su takođe važni za integracioni proces i žao mi je što je Crna Gora u tom segmentu nazadovala. Pripadam stranci koja je nastala još dok se ova zemlja zvala Savezna Republika Jugoslavija i od samog početka kao jedan od strateških ciljeva smo postavili, pored obnove nezavisnosti i članstva u NATO-u, i ulazak naše države u Evropsku uniju, kazao je u razgovoru za "Dan" Adrijan Vuksanović, poslanik i predsjednik Hrvatske građanske inicijative.

Kako je istakao, dobrosusjedski odnosi su veoma važni.

– Sa žalošću svjedočimo da Crna Gora narušava dobre odnose s pouzdanim partnerom kakva je Hrvatska, koja je puno toga dobrog uradila za crnogorsku integraciju. Jednako tako je loše što je državna politika pogoršala odnose s Bosnom i Hercegovinom i Republikom Kosovo. Donedavno smo bili oni koji izgrađuju dobre odnose, a ne oni koji ih narušavaju. Ipak, Hrvatska građanska inicijativa će i dalje biti posvećena tom velikom cilju, a to je članstvo u Evropskoj uniji. Ne mogu vam dati odgovor na pitanje hoće li naša zemlja ostvariti svoj evropski san do 2028. godine, ali vjerujem da u Crnoj Gori postoje snažne politike koje teže njegovoj realizaciji, a što će se pokazati i u izbornim ciklusima koji su pred nama – navodi Vuksanović.

Upitan postoje li štetni uticaji sa strane, odgovara da je to očito.

– Taj uticaj je očit i ne vidi ga samo onaj ko ga ne želi vidjeti. Sjetimo se raznih "bitaka za Nikšić", kao i izjava Rakovića, Vulina i samog predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića. Pamtimo njegovo miješanje u popisni proces, kao i izjavu da će "rešiti" postizbornu situaciju u Budvi. Uticaj iz Srbije je permanentan i intenzivan – tvrdi naš sagovornik.

Kako je dodao, očigledan je i nedostatak homogenosti u vladajućoj strukturi.

– Kako na državnom nivou, tako i na primjeru lokalnih samouprava. Pred nama je čitav serijal izbora po gradovima Crne Gore, a uz šavnički problem, dobijamo novi – kotorski. Svjedoci smo da je vlast obećavala pomirenje i fokusiranje na ekonomske teme, a dobili smo sve samo ne to. Vidimo da nema pomirenja ni u samoj vlasti, a kamoli između vlasti i opozicije. Vladajući nam u kontinuitetu nude upravo teme iz prošlosti, od Rezolucije o genocidu u Jasenovcu do novog amblema Skupštine Crne Gore iz doba Zetske banovine. Dok dio njih aktivno sprovodi svoje ideološke zadatke, drugi šute i dižu ruke u parlamentu, i tako postaju sudionici, pravdajući se po hodnicima Brisela da tako moraju iako ne žele – naveo je Vuksanović.