Odgovarajući na pitanje šta je on, kao crnogorski poslanik, uradio da odnosi sa Hrvatskom budu popravljeni, on je u intervjuu za "Dan" istakao da je jedan od zadataka HGI očuvanje tih dobrih odnosa.
– Nisam na poziciji odlučivanja, ali na svakom mjestu i u svakom trenutku se trudim da odnosi budi najbolji mogući. Jedna od misija HGI je jačanje relacija između Crne Gore i Hrvatske. Nove okolnosti nametnule su nam i nove zadatke. Jedan od tih zadataka je upoznati javnost u Republici Hrvatskoj da su brojni oni u Crnoj Gori koji se ne slažu s ovakvom politikom vlasti u Crnoj Gori, koja nije partnerski nastrojena prema Zagrebu – kaže Vuksanović.
Kakav je položaj Hrvata u Crnoj Gori i kako su oni doživjeli usvajanje rezolucije o u Jasenovcu u crnogorskom parlamentu?
– Položaj Hrvata u Crnoj Gori umnogom zavisi od politike koja se vodi s državnog nivoa. Zabrinuti smo zbog posljednjih dešavanja, ali u podršci koju imamo od Vlade Republike Hrvatske, kao i brojnih prozapadno orijentirasih nosilaca društvenog, kulturnog i, na koncu, političkog života u Crnoj Gori, crpimo snagu i nadahnuće. Hrvati imaju svoju dimenziju u crnogorskoj državnosti i na to smo ponosni. Niko od nas ne negira užas Jasenovca, i sam sam nebrojeno puta jasno govorio u parlamentu o tome, a poznato je da državni i crkveni vrh Hrvatske u kontinuitetu svake godine komemorira sve što se dogodilo u Jasenovcu i stoga nije bilo potrebe za donošenjem takvog dokumenta u Skupštini Crne Gore. Uostalom, srpski parlament dva puta je odbio takvu rezoluciju, jer, po riječima Aleksandra Vučića, nisu htjeli da ugroze odnose s Hrvatskom. Ono što Vučić nije htio za sebe, htio je preko svoje posluge za Crnu Goru. Kako samo zvuči činjenica da su na rezoluciji o Jasenovcu insistirali, inicirali je i na kraju je izglasali oni koji ne priznaju ono nad čime se čitav civilizovani svijet zgražava, a to je genocid u Srebrenici? Hrvatska građanska inicijativa nastavlja sa svojom konstruktivnom politikom u očuvanju i zaštiti prava hrvatske zajednice u Crnoj Gori i jednako tako u usmjeravanju same Crne Gore k Zapadu.
Kako ocjenjujete trenutne odnose Hrvatske i Crne Gore?
– Svi smo svjedoci da je došlo do pogoršanja u odnosima dviju zemalja i da oni nisu na onoj razini koja je bila donedavno. Žalostan sam zbog te činjenice, jer smo puno radili i uradili nakon 90-ih godina, dok nismo došli do toga da možemo reći: Crna Gora i Republika Hrvatska su dvije zemlje koje njeguju dobre odnose. Trebaće vremena da povratimo taj status, ali nećemo odustati od toga, jer je to u najboljem interesu naših građana.
Dobrosusjedski odnosi su jedan od osnovnih postulata EU. Gdje je rješenje? Kako da popravimo odnos sa jedinom susjednom državom koja je članica Evropske unije?
– Jasno je da su dobrosusjedski odnosi važni u integracionom procesu Crne Gore prema EU. Znali smo to i prije, ali ta činjenica naročito dolazi sada do izražaja. Za dobrosusjedske odnose potrebne su dvije strane. Ovdje je crnogorska vlast neodgovornom politikom dovela do stanja u kojem jesmo, a pri tome je zanemarila doprinos Zagreba na putu Crne Gore i u NATO i ka EU. Treba li podsjećati šta je sve Hrvatska uradila u tim emancipatorskim procesima za Crnu Goru? Od ustupanja skupocjenih prevoda Crnoj Gori, koji su bili važni za integracioni proces, do otvorenog i snažnog zalaganja da naša država što prije uspješno završi pretpristupne pregovore. Da ne spominjem kako je Hrvatska u kontinuitetu jačala svojim pristupom državotvorni i nacionalni subjektivitet Crne Gore, dok su ga drugi dovodili u pitanje i omalovažavali.
