Ukupno 28 ljekara, uključujući i pedijatre i pet medicinskih sestara Doma zdravlja Podgorica, po ugovoru o dopunskom radu, angažovano je u privatnim zdravstvenim ustanovama.

Jedan pedijatar je dopunski angažovan u Domu zdravlja na Cetinju. Iz te ustanove su u više navrata isticali problem manjka kadra, pogotovo prošle godine u vrijeme epidemije. Prema izvještaju koji je Vlada usvojila ove godine, Domu zdravlja je upućeno čak 2.400 različitih žalbi pacijenata. Od januara ove godine ljekarima su povećane plate za 32,3 odsto, a medicinskim sestrama za 40 procenata. Tako ljekari sada primaju za oko 200 eura veću platu, a medicinske sestre za 160.

Iz Doma zdravlja na čijem se čelu nalazi dr Danilo Jokić juče nam nijesu odgovorili na pitanja u vezi sa dopunskim radom zaposlenih.

Na listi zaposlenih koji imaju dozvolu za rad nalazi se osam pedijatara. Prema podacima Doma zdravlja, kod privatnika dopunski radi i četvoro specijalista ginekologije, dva izabrana doktora za odrasle, pet medicinskih sestara, troje specijalista psihijatrije, dva radiologa, endokrinolog, biohemeičar, specijalista medicine rada i specijalista pneumoftiziologije. Lista dopunskog rada pokazuje i da sedam ljekara iz Doma zdravlja imaju dozvolu da rade u još po dvije privatne ustanove.

Prema Zakonu o radu, direktor zdravstvene ustanove dužan je da u slučaju zahtjeva izda dozvolu za dopunski rad ljekaru ukoliko je odradio dopunsko angažovanje u matičnoj ustanovi.

Iz te ustanove su više puta isticali da im fali kadra i da ga nema na Zavodu za zapošljavanje. Izvještaj Ministarstva zdravlja o prigovorima zaštitnicima prava pacijenata za prošlu godinu pokazuje da se od ukupno 3.337 žalbi pacijenata 2.405 odnosilo na Dom zdravlja Podgorica. U izvještaju se navodi i da su se najvećim dijelom odnosili na dužinu čekanja na specijalistički pregled, organizaciju rada zdravstvenih službi, kvalitet zdravstvenih usluga, postupke zdravstvenih radnika ili saradnika.

Dugogodišnji direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić ističe za "Dan" da zaposleni zbog nedovoljnih zarada i rješenja egzistencijalnih pitanja rade dopunski u privatnim ambulantama.

– Ono što nije dobro je da zbog neodvoljnih primanja odlaze da rade dopunski, kako bi riješili svoje egzistcenicijalne potrebe. Smatram da sve privatne zdravstvene ustanove treba uključiti u javno zdravstvo, jer su prilagodljive, treba ih uključivati da obavljaju određene medicinske procedure kako bi se rasporedila uloga u liječenju. Sve zdravstveni radnici su kvalifikovani da rade bilo gdje. Koliko god su plate zdravstvenim radnicima uvećane, one nijesu dovoljne, pa ni sa poslednjim povećanjem. Uložiti u zdravstvo nikad nije dovoljno i, treba permanetno raditi na poboljšanju materijalnog statusa zaposlenih. Kako bi bili rastrećeni da rade etički, moramo se boriti za svakog ljekara kako bismo imali kompletan zdravstveni sistem. Svaki uspješni ljekar je za mene istinski heroj. Po meni, ljekari u seoskim ambulantama moraju da imaju veće plate nego poslanici, oni su istinski heroji. Znam da je ekonomska situacija teška, ali uvećanje plata mora biti utemeljeno na realnim prihodima – kaže Kavarić.