Ljudska prava ne smiju biti alat za postizanje političkih ciljeva, njihovo poštovanje je preduslov za društvo socijalne pravde, a predlog Zakona o rodnom identitetu, koji je baziran na samoodređenju, primjer je najbolje prakse i šansa da Crna Gora bude uzor mnogim zemljama u odnosu na poštovanje ljudskih prava, saopšteno je na okruglom stolu „Pravo na samoodređenje“, koji je Asocijacija Spektra organizovala u partnerstvu sa Kvir Montenegrom, uz podršku Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava i Ambasade Kraljevine Nizozemske u Srbiji i u Crnoj Gori.                                                                          

Izvršni direktor Asocijacije Spektra Jovan Ulićević kazao je da, kada je riječ o ljudskim pravima transrodnih, rodno varijantnih i interpolnih osoba u Crnoj Gori “nemamo čime da se ponosimo”.

“Uprkos postojanju brojnih zakonskih rješenja koja prepoznaju rodni identitet van binarnog koncepta podjele na muški i ženski, uključujući Zakon o zabrani dikriminacije i Zakon o rodnoj ravnopravnosti, te brojnih drugih, naša ljudska prava se krše na svakom koraku. Transrodne osobe i dalje prolaze kroz prinudnu sterilizaciju kako bismo promijenili oznaku pola u dokumentima, što predstavlja najgrublje kršenje naših ljudskih prava”, kazao je Ulićević.

Uprkos postojanju Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju, kako je kazao, transrodne osobe nemaju pristup hormonalnoj terapiji i suočeni su sa kontinuiranim ćutanjem institucija na njihove apele da se taj problem riješi, ne samo za trans zajednicu, već za sve građane i građanke Crne Gore koji su u potrebi za tom vrstom terapije.

“Zaštita od nasilja takođe je često samo deklarativna, a oni koji vrše nasilje nad nama prolaze nekažnjeno, dok se govor mržnje toleriše u visokom stepenu. Nažalost, svjedoci smo da ljudska prava nijesu visoko na političkim agendama, osim kada govorimo o EU integracijama. Ovo je nešto što je nužno da mijenjamo, jer ljudska prava nijesu i ne smiju biti alat za postizanje političkih ciljeva, već su cilj sama po sebi”, jasan je Ulićević.

A poštovanje ljudskih prava svih je, kako je istakao, preduslov za društvo socijalne pravde.

“Samim tim, pravo na samoodređenje transrodnih osoba, podrazumijeva i pravo na samoodređenje svakog građanina i građanke našeg društva da odredi sebe, svoj identitet, svoj život i da živi autentično”, poruka je Ulićevića.

Šefica programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, Evgenia Giakoumopoulou, kazala je da Savjet Evrope uvijek kao prioritet stavlja svoje antidiskriminacione politike.

“Nikada nije rano početi sa ovim stvarima. Potrebno je da se osigura pravni kapacitet da se promjena imena i roda unosi u rodne listove, pasoše, lične karte i da su ti postupci dostupni bez obzira na starost, finansijski status, ili evidenciju da li je neko kažnjavan ili ne. Dakle, sve je to postupak koji se radi na osnovu samoodređenja. Trenutno u Crnoj Gori nismo došli do željenog nivoa”, rekla je Giakoumopoulou.

Dodala je da, ipak postoji posvećenost i da su napravljeni značajni koraci kada je riječ o pravima LGBT osoba.

“Djelotvorno pravno priznavanje roda bi bio logičan sljedeći korak. Mi aktivno radimo sa Vladom i našim partnerima u Crnoj Gori i svakako ćemo razgovarati o načinima na koje u sljedećim fazama možemo da vam damo podršku”, poručila je Giakoumopoulou.

Na okruglom stolu učestvovali su načelnica Direkcije za antidiskriminacione politike Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava prava Mirjana Vlahović Andrijašević, doc. dr Ilija Vukčević iz Instituta za pravne studije i aktivista Asocijacije Spektra Nikola Ilić.