Piše: mr Stevan Gajević
DOGE ima zadatak da američku saveznu administraciju učini efikasnijom, između ostalog da smanji broj radnih mjesta, ali i redukuje ostale troškove, kreira procedure i sl.
Da ta aktivnost ne ide tako glatko, potrudili su se upravo oni koji treba da budu "redukovani", odnosno otpušteni, prije svega predstavnici duboke države koji su preko žalbi saveznom Sudu pokušali da obustave odluke o smanjenju broja zaposlenih ili uopšte smanjenju troškova.
Zasad Mask uspješno odolijeva ovim pritiscima, navodeći da ne otpušta nikog već je on specijalni savjetnik predsjednika, te da je njegovo samo da savjetuje. Ankete pokazuju da smanjenje državne potrošnje ima široku podršku, iako DOGE nije zvanično dio vlade jer ovo tijelo nije ustanovio Kongres, već je nastalo kroz jednu od Trampovih predsjedničkih izvršnih naredbi i radi kao savjetodavno tijelo sa najmanje četiri zaposlena posvećena svakoj vladinoj agenciji. Dio njegove misije, navodi se u naredbi, odnosi se na nadogradnju IT-a sa ciljem povećanja efikasnosti. Agencija mora da završi sa radom do jula 2026.
Mask pojašnjava kako je njegova uloga da uštedi novac poreskih obveznika i smanji državni dug SAD, koji iznosi preko 36 biliona dolara. Izjavio je da želi da okonča "tiraniju birokratije", što opisuje kao četvrtu granu vlasti koja radi protiv predsjednikove agende. Koje su to do sada bile aktivnosti agencije:
• Suspendovanje USAID-a, glavne američke organizacije za distribuciju meke moći koja finansira projekte u desetinama zemalja, a koju obojica nazivaju rasipničkom. Prvenstveno smo vidjeli da je USAID finansirao ogroman broj medija i novinara u kreiranju sopstvene slike stvarnosti, a opet ne toliko za interese SAD koliko za interese duboke države. Kao drugo, preko USAID-a je vršena distribucija sredstava kojima se finansirao veliki broj NVO u svrhu disciplinovanja neposlušnih režima širom svijeta, kroz pokretanje "obojenih revolucija" i sl. Slučajno ili ne na konferenciji za štampu povodom suspenzije USAID-a pomenuti su "projekti" koji su finansirani u Srbiji. Kuriozitet je da je USAID ugašen za 6 sati. Nije zgoreg reći da predsjednik Tramp smatra da je USAID predstavljao "državu u državi", koristio moć radi kontrole svih bitnih procesa u samim SAD.
* Ipak USAID nije jedini, još 4 manje vladine agencije prije svega iz obavještajno-bezbjednosnog sektora su suspendovane ili je suspendovan njihov rad na 90 dana. U praksi suspendovane su trajno, a čeka se odgovor Ministarstva rada o ovlašćenjima koja su data direktoru CIA, da može da sam otpušta radnike po upustvima DOGE.
* Mask je već boravio u Pentagonu i najavio da će sa sekretarom za odbranu razmortiti ukidanje određenog broja radnih mjesta koja su "neproduktivna". Naravno, reakcija šefa Pentagona Pita Hegstefa bila je da se raduje Maskovoj inicijativi.
• Pokušaj preuzimanja kontrole i mogućeg zatvaranja Biroa za finansijsku zaštitu potrošača (CFPB). Biro je osnovan da zaštiti potrošače nakon finansijske krize 2007-2008, ali ga republikanci optužuju za prekoračenje ovlašćenja.
* Najnovija informacija je da Mask pokušava da uđe u Fort Nox, mjesto gdje se čuvaju zlatne rezerve i provjeri da li zlato stvarno postoji ili ne. Javna je tajna da većina od 8.000 tona zlata u Fort Noxu za koje se zvanično tvrdi da su deponovane - ne postoji.
Šta misle Amerikanci?
DOGE uživa široku podršku javnosti, pokazala je anketa Si-Bi-Es njuza, američkog partnera Bi-Bi-Sija. Većina Amerikanaca posebno republikanskih glasača podržala je rad agencije, čak i ako se nisu slagali oko toga koliki uticaj Mask lično treba da ima.
Veličina stalne radne snage savezne administracije trenutno premašuje dva miliona, a najveće povećanja bilo je 2023. godine, zbog velikog zapošljavanja Bajdenove administracije, navodno za potrebe infrastrukturnih projekata.
Šta se o ovom modelu misli u Crnoj Gori? Nažalost, ništa, obično im se sviđa ili ne sviđa u zavisnosti od afiniteta lokalne politike, ali ne razmišljaju mnogo o primjeni ovog modela o kojem bi ipak valjalo razmisliti. Kod nas se, nažalost, kopiraju evropski birokratski modeli, kombinovani sa lokalnim partijskim zapošljavanjem, pa je sve to zajedno sa (opravdanim) povećanjem zarada rezultiralo rastom zaposlenosti, ali hroničnim padom efikasnosti sistema. Motive za zapošljavanje kod države treba tražiti i u odsustvu radne discipline, praktično nikakvoj efikasnosti (čitaj neradu), ali i odsustvu hijerarhijske moći rukovodilaca i njihove želje da nešto unaprijede.
DOGE su upravo ono što Crnoj Gori treba i u čemu bi mogla da ugleda na američku administraciju, preuzme mnoga iskustva iz SAD, pa i drugih zemalja:
* Kroz eventualno Zakon o Vladi trebalo bi uvesti znatno veća prava i obaveze premijera u pogledu upravljanja efikasnosti rada Vlade i pojedinih ministarstava, ali i institucija u okviru državnog sistema. Prvenstveno se misli na nova zapošljavanja, reorganizacije, spajanja ili možda ukidanje čitavog broja ustanova u zavisnosti od trenutnih potreba. Zakonodavno bi se moglo dati pravo timu premijera da može da smanjuje broj zaposlenih u vladi i i ministarstvima. Svakako bi bilo dobro promijeniti i zakon o zaposlenima u javnom sektoru, kako bi se dala veća ovlašćenja ministrima u cilju smanjenja broja zaposlenih i efikasnijeg otpuštanja. "Ukoliko zaposleni ima svijest da može biti otpušten njegova produktivnost raste"(Si Đinping).
* Smanjenje broja službenih automobila sa sadašnjih 5.300. Primjera radi, iako postoje veoma mali razlozi da neki ministar ima službeno auto, ne postoje nikakvi razlozi da neki poslanik uopšte ima službeni auto na raspolaganju. Ukoliko postoji potreba za prevozom, službe državnog protokola treba da raspolažu određenim brojem automobila za reprezentativne svrhe i obilaske. Sve ostalo može i privatnim automobilom. Zaposleni u ministarstvima, osim službi inspakcija, ne treba da imaju službene automobile.
* Dobro razmisliti o potrebi zapošljavanja novih policajaca. Standard od 1 policajca na 1.000 stanovnika kakav je standard u EU je već ispunjen. Ukoliko se primi planiranih 800-1.000 policajaca nedostatak radne snage u realnoj ekonomiji biće još veći, a prijem bi rezultirao troškom od oko 15 miliona godišnje.
To su samo neke smjernice i pouke koju naša Vlada može preuzeti iz rada DOGE agencije, što ne znači da mjere ne mogu biti i šire, prije svega za definisanjem jasnih procedura i rokova kojih se moraju pridržavati zaposleni u državnim organima. U ovom smislu mogla bi dodatno pomoći i digitalizacija procesa, u smislu ubrzavanja procedura podnošenja zahtjeva i drugih stvari, koje bi građani mogli raditi i od kuće. Naravno, malo je vjerovatno da će se bilo šta uskoro promijeniti, ali preporuke su tu.
(Autor je finansijski konsultant)
