Piše: Milisav S. Popović
Za jednu od njih možda niste ni čuli, a predstavlja okosnicu prema kojoj se ljudi klasifikuju u svega dva stuba.
Prvi, većinski (kojem pripada preko 99 odsto čovječanstva – od začetka civilizacije do danas) se zove "Resistant Majority" (otporna masa); drugi, lijepog naziva "Early adopter" (rani korisnik) jedva da uzme pokoju dušu u onih skromnih 1 odsto.
Istorija cjelokupnog napretka je, u suštini, zasnovana na sukobu između ova dva klasifikata. Bolje reći... napredak je zavisio od onih "ranih korisnika" koji su preživjeli sječu "otpornjaka".
U poslednje vrijeme se "Early adopter" (rani korisnik) sve više vezuje za tehnološko-digitalnu revoluciju (oni koji prihvataju promjene i brzo se adaptiraju)... Na pojmovnom nivou, to je osoba koja rado spoznava i koristi inovacije, ideju, praksu ili svjetonazor – prije nego što postane sigurno i društveno odobreno (prvobitni "upravljači" autima, korisnici telegrafa i telefona, struje... svi su najprije bili osuđivani, dok progres nije opravdao svoju prisutnost svrhom).
Ali ovo je tek kostur kada govorimo o "ranom korisniku". Meso je mnogo zanimljivije. Early adopter nije samo začetnik/pokretač/iskronosac, već onaj koji ima nisku toleranciju na status quo. A njegova istorija seže toliko duboko... da je pametnije reći da istorija započinje sa njim/njima.
U mitu, prvi "adopter" je Prometej. Ukrao vatru s Olimpa i predade je ljudima. Nije pitao, niti se osvrtao na posljedice. Rezultat: kazna, patnja... ali i civilizacija. I u ovome se najbolje naslućuje koja je svrha "ranih"... prenosi darove drugima, plati cijenu linča, dok ljudstvo ubere plodove (iako se nije, na prvom mjestu, ni potrudilo da ga zaštiti).
U antičkoj filozofiji, Sokrat je early adopter kritičkog mišljenja. Dok su drugi tako rado živjeli u buđi oponašanja i istosplačinjanja u osedlanim navikama, on insistira da se sve preispita. Njegov narod, njegov polis ga ne nagrađuje što im je donio "svjetlost" razmišljanja – već mu nude otrov ili izgnanstvo. A znate već šta je izabrao...
Srednji vijek? Ista stvar... Galileo Galilej. Usvaja heliocentrični model prije nego što je išta i ukazivalo da je Sunce centralno "mjesto" oko kojeg se Zemlja okreće. Nije problem ni u teleskopu, nego u implikaciji: ako se Zemlja ne vrti oko nas, možda se ni mi ne vrtimo oko istine. I opet isti obrazac kao sa Sokratom... došlo se do "ranog uvida", pomjeren je status kvo, rulja se srdi, pa kažnjava... otpor sistema je grandiozan... a poslije, sve što je žrtva predstavljala postane obavezno štivo unutar udžbenika.
Uzmimo umjetnost... Vinsent van Gog je early adopter unutrašnje vizije svijeta. Slika onako kako niko ne traži i niko ne kupuje. Tržište kasni decenijama. On plati životom, istorija mu kasnije diže spomenik. Prije toga je šamaran i ismijavan od bilo koga... svakog bogovetnog časa.
U društvenim odnosima, prvi koji su govorili o psihološkoj traumi, dječjim emocijama, ljudskim pravima, mentalnom zdravlju – svi su oni bili "preuranjeni". A to je ujedno značilo da su "pogrešni". I primjera je gomila, toliko da sam siguran da vi sami imate bolje pokazne modele od ovih što sam naveo... Ipak, ako smo već i načeli ovako značajno poglavlje, koja je onda percepcija finiša? Ka čemu ovo krdo zlovoljnika tjera svijet, i kuda je nestala ona šaka jada koja možda i može da učini neki napor, da do otpora ustajalosti dođe... makar krik?, podignuta ruka? ili manifest novog smisla?
Elem...
Rađa se drugačija zora, a s njom i prvi rodovi generacija, "bolja etiketa"... ljepša podjela. Nova ontološka kategorija čovjeka. Ne između – nego iznad pukog usvajanja i suvog otpora. Altiventivna ličnost (čeljade visina)...
Stupa doba "naprednijih" duša, tiho, ali nastupa... Duša koje su sofisticirane, humane, dubokoumne (nažalost, biće rijetke jer su samo evolucija "ranih korisnika")... ali ujedno značajno snalažljivije od adaptera (posebno u preživljavanju)... i znaće da pelcer svjetlosti nose, ne ka pećini i divljacima, već ka planinama... i postanu "mjesto pristupa"... da drugi dođu njima.
Zato sve ovo toliko žulja, prijatelju... sprema se civilizacijska promjena.
(Autor je književnik)
Mišljenja objavljena u tekstovima autora nisu nužno i stavovi redakcije „Dana"
