Autor: Borislav Korkodelović
Model R1 je po cijeni jednak najnovijim jezičkim procesorima lidera u industriji "Open VI" i zaslužio je pohvale za visoke performanse i arhitekturu otvorenog koda. To je, prema američkom predsjedniku Donaldu Trampu, "poziv za buđenje" kalifornijskoj Silicijumskoj dolini, globalnom središtu stvaranja VI.
Neočekivani uspjeh ove aplikacije VI razvijene u NR Kini nije samo tehnološki proboj. To je ubjedljiv pokazatelj snage te države u inovacijama i postojanog ekonomskog razvoja. Ovakav razvoj događaja pobija uobičajeno mišljenje na Zapadu o navodnoj stagnaciji u NR Kini. Dok čovječanstvo u 21. vijeky širi granice primjene novih tehnologija, razvoj "DipSika" naglašava sposobnost NR Kine da i dalje iznenađuje svijet.
Pored tehnološkog značaja, "DipSik" nudi širu geopolitičku pouku. Razvoj VI u Kini nije slučajnost. Uprkos kontinuiranim naporima Sjedinjenih Američkih Država da obuzdaju uspon NR Kine, ta zemlja ima više nego dovoljno unutrašnjih resursa.
Jedan od ključeva kineske održivosti je njen ogroman ljudski kapital. Stanovništvo (1,4 milijarde ljudi) i strateška politika vlasti za dugogodišnja velika ulaganja u obrazovanje i naučna istraživanja omogućavaju razvoj mnogoljudnog talenta u NR Kini. Digitalizovani ekosistem generiše neviđene količine podataka potrebne za obuku složenih modela VI, a sve više privatnih kompanija su inovatori svjetske klase. To osigurava da NR Kina bude moćan igrač u naprednim industrijama.
Uspjeh "DipSika" je dio šireg trenda u NR Kini već viđenog od brzih željeznica do električnih automobila i istraživanja svemira. Lekcija je očigledna: tehnološki napredak NR Kine se ubrzava.
Ukoliko je Kina nekad zavisila od prilagođavanja stranih tehnologija, sada je svjetski lider u VI i ekološkim energetskim rešenjima. Zemlja ne sustiže samo konkurente, u mnogim oblastima diktira tempo. Prema sveobuhvatnoj studiji australijskog Instituta za stratešku politiku (ASPI), tokom 20 godina do 2024, Kina sada dominira u 57 od 64 ključne tehnologije, u poređenju sa samo tri 2007. godine. SAD, koje su 2007. prednjačile u 60 industrija, sada vode u sedam.
ASPI, nimalo naklonjen NR Kini, odaje priznanje planu predsjednika Si Đinpinga "Mejd in Čajna 2025", koji predviđa "masivno direktno javno finansiranje istraživanja i razvoja ključnih tehnologija". Po ASPI, strateške investicije koje su već u toku u NR Kini pretvorene su u plan za postizanje "tehnološke izvrsnosti".
Kina predvodi svijet u naučnim istraživanjima fizike, dok su SAD udaljeni konkurent, pokazuje Indeks "Nature", jednog od najuglednijih multidisciplinarnih časopisa na Zapadu. Prema "Naturi", institucije iz NR Kine su dominirale u prvih 10, a Kineska akademija nauka (KAN), Kineski univerzitet za nauku i tehnologiju (KUNK) i Univerzitet Cinghua su na vodeća tri mjesta.
U prvih 10 su još samo njemački institut "Maks Plank", na četvrtom mjestu, i desetoplasirani francuski Nacionalni centar za naučna istraživanja. Prve institucije iz SAD – Tehnološki institut Masačusetsa, kao i Univerziteti Harvard i Stanford su na 13, 16. i 20. mjestu. Za razliku, u Indeksu "Nature" za 2021. tri američke institucije ušle su u prvih 10, među kojima su iz Kine bile samo KAN i KUNK.
Neki kineski posmatrači smatraju da bi ovakav redosled mogao da ima dalekosežne posledice po tehnološku superiornost SAD, jer je fizika u središtu većine savremenih tehnologija i novina. No, drugi stručnjaci naglašavaju američko sveukupno liderstvo u originalnim naučnim otkrićima.
Godinama su SAD i njihovi saveznici nastojali da sputaju kineski tehnološki rast kontrolom izvoza, ograničenjem ulaganja i diplomatskim pritiskom. No, iako NR Kina nema pristup naprednim poluprovodnicima i drugim ključnim tehnologijama, nastavlja da razvija sopstvena rješenja.
U stvari, za Kinu spoljna ograničenja služe kao katalizator novina. Zabrane su podstakle inovacije, potvrđujući izreku da je "nužnost majka izuma".
Napredak "DipSika" odražava širi trend u kineskom pristupu inovacijama. Vlada je 2017. usvojila plan razvoja VI sledeće generacije. Tu je VI definisana kao "ključno područje za ekonomsku i tehnološku dominaciju" i proizvedena u nacionalni prioritet. Podržane su značajnim finansiranjem nove kompanije, univerziteti i istraživačke institucije. S obzirom na strateški fokus Kine na kvantno računanje, biotehnologiju, robotiku i istraživanje svemira, u bliskoj budućnosti treba očekivati nove revolucionarne inovacije.
Međutim, prava vrijednost dostignuća "DipSika" za NR Kinu prevazilazi jednostavan tehnološki napredak u VI i otvara nove mogućnosti da zemlja još više osnaži svoj proizvodni sistem jeftinim rešenjima u VI. "DipSik" je važan, takođe, jer je usred dugotrajnog tehnološkog rivalstva sa SAD u domovini povećao samopouzdanje i samopoštovanje.
Trogodišnja kompanija razbila je uobičajeni skepticizam da NR Kina može da prevaziđe nametnuta tehnološka ograničenja iz SAD. Vašington je uskratio NR Kini savremene čipove kompanije "Nvidija", dok su je neki američki tehnološki giganti diskriminisali dobrovoljnim ograničavanjem pristupa naprednoj tehnologiji.
Zato je "DipSik" izazvao radost, ponos i olakšanje u Kini. Slično je bilo kada je u NR Kini 1964. godine isprobana prva domaća nuklearna bomba i 1970. lansiran sopstveni satelit u svemir.
Sa manje od 140 ljudi, elitni tim "DipSika" postigao je napredak u osnovnim istraživanjima VI. S prosječnom starošću od samo 28 godina, više od 80 odsto članova tima su diplomci vodećih domaćih univerziteta, dok je udio obrazovanih u inostranstvu manji od pet odsto.
Povrh toga, modeli "DipSika" podigli su talas usvajanja VI u Kini, proces koji bi mogao da otključa ogroman potencijal za razvoj zemlje. To će, u kombinaciji s kineskim industrijskim mogućnostima, povećati konkurentnost proizvoda iz zemlje na globalnom tržištu.
Istovremeno, pokreće se proces "demokratizacije" VI u domaćoj ekonomiji i društvu. Sve veći broj lokalnih vlasti u Kini žuri da primijeni "DipSikove" modele VI za poboljšanje administracije i upravljanja. Teži se uštedi vremena za sastavljanje i lekturu dokumenata, čak ponegdje i u kombinaciji s nadzornim kamerama koje kontrolišu lokalne vlade radi lakšeg pronalaženja nestalih osoba. Ovi modeli VI koriste se i za analizu povratnih informacija građana, što omogućava vlastima da brzo utvrde glavne probleme.
U NR Kini je uvjerenje da će VI znatno uticati na to kako će ljudi živeti i raditi u narednim godinama. Stručnjaci VI po uticaju porede s mašinom na parni pogon za vreme prve industrijske revolucije, elektromotorom tokom druge, kao i uticajem računara i interneta u informacionoj eri. Po njima je VI pokretačka snaga nove tehnološke revolucije i industrijskog preobražaja i u budućnosti će postati osnovna infrastruktura, slična današnjim vodovodnim i električnim mrežama.
politika.rs
(Autor je novinar)
Mišljenja objavljena u tekstovima autora nisu nužno i stavovi redakcije „Dana”
