Piše: mr Dejan Abazović
Zapad, predvođen SAD-om i evropskom četvorkom (Francuska, Velika Britanija, Njemačka i Poljska), insistira na hitnom prekidu vatre kako bi se spriječila dalja eskalacija i sačuvao ukrajinski teritorijalni suverenitet u što je moguće većoj mjeri. Najnoviji događaji, uključujući izjavu američkog potpredsjednika J.D. Vancea, zahtjev evropske četvorke za 30-dnevno primirje i ponudu ruskog predsjednika Vladimira Putina za nastavak pregovora u Turskoj, bacaju novo svjetlo na složenost ovih napora. Ova analiza predstavlja nastavak našeg analiziranja situacije rata u Ukrajini, kojim smo se bavili i u nekim lrethodnim tekstovima, kao što su "Sporazum između SAD I Ukrajine: Analiza strateškog partnerstva i implikacije na mirovne pregovore" i "Pregovori o miru: džudo diplomatija Rusije".
SAD: Zamrzavanje na trenutnim linijama fronta
Američki potpredsjednik J.D. Vance jasno je izrazio frustraciju Trumpove administracije zbog maksimalističkih zahtjeva Rusije u pregovorima. Tokom intervjua na Minhenskom bezbjednosnom sastanku u Vašingtonu, Vance je kazao: „Rusi traže određeni skup uslova, određene ustupke kako bi okončali sukob. Mislimo da traže previše." On je naglasio potrebu za direktnim pregovorima Rusije i Ukrajine, predlažući zamrzavanje sukoba duž trenutnih linija razdvajanja kao osnovu za prekid vatre: „Vrijeme je da se uzme, ako ne posljednji korak, onda jedan od posljednjih koraka, a to je, na širokom nivou, da strane kažu da ćemo zaustaviti ubijanje, zamrznuti teritorijalne linije blizu onoga gdje su danas."
Ovaj predlog, koji podrazumijeva zamrzavanje fronta uz određene teritorijalne ustupke, direktno se sukobljava sa strateškim interesima Rusije, koja kontroliše oko petinu ukrajinske teritorije. Ta teritorija uključuje Krim i djelove četiri anektirane oblasti (Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje), a Rusija teži potpunoj kontroli nad ovim teritorijama. Prema Rojtersu, Rusija insistira na međunarodnom priznanju ovih teritorija kao svojih i strogim ograničenjima ukrajinske vojne moći, uključujući zabranu članstva u NATO-u. Zamrzavanje sukoba na trenutnim linijama značilo bi prihvatanje djelimičnog neuspjeha, jer Rusija još nije osvojila u cjelosti ustavom anektirane teritorije. Osim toga, prekid vatre bi Ukrajini omogućio da se pregrupiše i potencijalno dobije dodatnu vojnu pomoć sa Zapada. Rusija to vidi kao prvorazredni strateški vojni rizik. Stoga, kako je Vance primijetio, Rusija smatra da 30-dnevni prekid vatre „nije u njihovom strateškom interesu", jer bi to omogućilo Ukrajini da ojača svoje pozicije.
EU: Hitno primirje na 30 dana
Evropska četvorka – lideri Francuske, Velike Britanije, Njemačke i Poljske – sastala se u Kijevu 10. maja 2025. godine, izražavajući jedinstven stav o potrebi za hitnim 30-dnevnim prekidom vatre. Francuski predsjednik Emanuel Makron, govoreći nakon sastanka, izjavio je: „Potreban je prekid vatre sada, kako bi pregovori mogli da počnu. Ne može biti pregovora dok oružje govori." Slično, njemački kancelar Fridrih Merc naglasio je: „Ukrajina je za to, slaže se s tim. Amerika je dala ovaj predlog. Velike evropske zemlje izričito se slažu. Lopta je isključivo na moskovskom terenu da odluči da napravi prostor za razgovore o trajnom miru u Ukrajini." Lideri su upozorili da će Rusija, ukoliko odbije prekid vatre, suočiti se s „masovnim" sankcijama, što je potvrdio i britanski premijer Kir Starmer: „Ako je Putin ozbiljan po pitanju mira, sada ima priliku da to pokaže."
Insistiranje na 30-dnevnom prekidu vatre proizilazi iz nekoliko ključnih motiva. Prvo, Ukrajina je iscrpljena nakon više od tri godine rata, suočavajući se s nedostatkom ljudstva, oružja i ekonomskih resursa. Prekid vatre bi Kijevu omogućio da konsoliduje svoje snage i sačuva teritorijalne pozicije, posebno u oblastima bogatim resursima poput Donbasa. Drugo, evropski lideri su svjesni da dalji ruski vojni uspjesi, u proljećnoj ofanzivi o kojoj izvještava njemački Bild, mogu dovesti do kolapsa ukrajinske odbrane. Treće, evropska četvorka želi da zadrži centralnu ulogu u pregovorima, posebno nakon što su SAD pokazale spremnost da pregovaraju direktno s Rusijom, što je izazvalo zabrinutost u Evropi zbog potencijalnog marginalizovanja evropskog uticaja. Konačno, prekid vatre bi stvorio prostor za diplomatske inicijative, poput predloženog raspoređivanja „loalicine voljnih" pod vođstvom Francuske i Velike Britanije, koje bi garantovale poslijeratnu sigurnost Ukrajine, čemu se Rusija izričito protivi.
Rusija: Pregovori u Turskoj bez preduslova
Sinoć, 10. maja 2025. godine, ruski predsjednik Vladimir Putin održao je konferenciju za štampu na kojoj je odbio evropski predlog za 30-dnevni prekid vatre, predlažući umjesto toga direktne pregovore između Rusije i Ukrajine u Istanbulu, počev od 15. maja, bez prethodnih uslova. Putin je izjavio: „Rusija traži ozbiljne pregovore usmjerene na postizanje trajnog, snažnog mira", dodajući da pregovori treba da riješe „korijene uzroka sukoba" i obezbijede interese Rusije. Njegov portparol Dmitrij Peskov naglasio je da je ova ponuda „veoma ozbiljna" i da „potvrđuje stvarnu namjeru za pronalaženjem mirnog rješenja".
Ova ponuda odražava rusku taktiku „džudo diplomatije", koju karakterišu fleksibilnost i izbjegavanje konkretnih obaveza dok se ne postignu povoljniji uslovi na terenu. Odabirom Turske kao mjesta pregovora, Rusija koristi neutralnu platformu koja je već bila domaćin razgovora 2022. godine, signalizirajući spremnost za dijalog, ali bez ustupaka poput prekida vatre. Odbijanje 30-dnevnog primirja u skladu je sa ruskim strateškim ciljem da nastavi vojne operacije do obezbjeđivanja uslova da joj aneksirane teritorije pripadnu u cjelosti. Osim toga, predlaganje direktnih pregovora bez uslova omogućava Rusiji da prebaci odgovornost na Ukrajinu, optužujući je za eventualni neuspjeh pregovora, što je u skladu sa njihovom strategijom javnog prebacivanja krivice.
Bez imalo pristrasnosti, predlažući Ukrajini da nastavi direktne pregovore, Vladimir Putin je napravio briljantan manevar. Time je veoma suptilno i efikasno otklonio pitanje uvođenja 30-dnevnog prekida vatre, što je bio zahtjev ne samo evropske četvorke nego i molba njegovih saveznika, kao što je Brazilski predsjednik Luiz Injasio Lula da Silva.
Ćorsokak i neizvjesna budućnost
Zelenski je povodom Putinovog predloga, da se pregovori sa Ukrajinom nastave 15. maja u Istanbulu, izjavio: "Dobar je znak da Rusi konačno razmišljaju o okončanju rata. Očekujemo da Rusija potvrdi primirje – potpuno, trajno i pouzdano – počev od sutra, 12. maja, a Ukrajina bude spremna da se sastane."
"Kijev nije pravilno pročitao transkript izjave ruskog predsjednika", primijetila je zvanična predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. "Vladimir Putin je jasno rekao: prvo, pregovori o osnovnim uzrocima, pa onda razgovori o prekidu vatre", rekla je ona, komentarišući reakciju Kijeva.
Pregovori o miru u Ukrajini ostaju u ćorsokaku zbog suprotstavljenih interesa Rusije i Zapada. Izjava J.D. Vancea o zamrzavanju sukoba na trenutnim linijama razdvajanja nailazi na ruski otpor, jer to ne ispunjava njihove teritorijalne i strateške ciljeve. Evropska četvorka, predvođena Makronom i Starmerom, insistira na 30-dnevnom prekidu vatre kako bi zaštitila Ukrajinu i očuvala svoj uticaj u pregovorima, ali se suočava s ruskim odbijanjem. Putinova ponuda za pregovore u Turskoj predstavlja nastavak taktike stvaranja povoljnih uslova za mir, omogućavajući Rusiji da zadrži vojnu inicijativu dok prebacuje odgovornost na Ukrajinu. Bez značajnih ustupaka ili promjene vojne situacije, sukob će vjerovatno potrajati, potvrđujući tezu da će se borba nastaviti dok jedna strana ne postigne odlučujući "ippon".
Izvor: tehnopolitika.me
Mišljenja objavljena u tekstovima autora nisu nužno i stavovi redakcije „Dana"
