Piše: Momčilo Pantelić
Njihov trk je, naravno, znatno teži. Pa i zbog toga što, za razliku od srpskih visokoškolaca, nemaju jasan, jedinstveni, cilj.
Ipak, za samo dvije nedjelje ovog mjeseca, razmnožila su se traganja velikih sila za ublažavanje dugotrajnih nepodnošljivosti, koje su one, mahom, i stvarale. Najupadljivija je, pritom, povećana inicijativnost američkog predsjednika.
Tim Donalda Tramp se upustio najopsežnija istovremena pregovaranja na najvišem nivou, u akciji kakva se ne pamti, ocjenjuje i njemu nenaklonjeni Si-En-En. Najčešće su to cjenkanja oko povišenih carina, pošto ih je zaveo gotovo svim zemljama i time izazvao krupne poremećaje u globalnoj trgovini, pa i na samom američkom tržištu.
Igra vruće-hladno. Čak i s Kinom. Posle razmjene astronomskih taksi, koje je Tramp nedavno obznanio, sklopljen je sporazum da se one smanje za 115 odsto u narednih 90 dana (ostavljenih za dalje pregovore) tako da će američka roba biti opterećena sa "samo" deset, a kineska s 30 odsto.
Takva drastična klackalica donosi ogromne dobitke i gubitke na berzama i u poslovima. Dobro obaviješteni krugovi, u koje spadaju ortaci obje vlasti, sigurno astronomski zarađuju, kupujući akcije kad im naglo vrijednost padne, a prodajući ih kad munjevito skoče, a takvi se preokreti nižu. Ali, to je već druga priča.
Tramp, ujedno, igra na više scena globalnog značaja. Posrednik je u pregovorima u Istanbulu, između Rusije i Ukrajine, prijetjeći obema da će ih ostaviti na cjedilu ako se ne dogovore bar o primirju. Odlučujuću ulogu je sebi pripisao i za postizanje prekida vatre između dvije nuklearne sile, Indije i Pakistana, a i nastavlja da nagovora Iran da se odrekne nuklearnog programa, kao i da smiri neprestano uzavrele strasti između Teherana i Izraela…
Ali, glavni naum mu je nešto o čemu direktno ne pregovara. Pod geslom "Učinimo Ameriku ponovo velikom", njemu je stalo da raspari sve što je spolja upareno toliko da umanjuje veličinu Amerike.
Ne sviđa mu se, tako, EU kao udruženje država, kao ni strateško partnerstvo Rusije i Kine, pa povlači poteze za dekomponovanje tih kompozicija. U moskovskom obilježavanju Dana pobjede, 9.maja, Vladimir Putin i Si Đinping su saopštili da znaju za takav njegov projekat, i zakleli su se da će ga složno spriječiti. A Evropljani se još preračunavaju kako da očuvaju jedinstvo i postignu stratešku autonomiju, ali bez odricanja od saveza sa SAD.
Majski kalendar se ispostavio kao krajnje zgusnut. Tome je doprinio i izbor novog pape, Lava XIV. Prvi Amerikanac na čelu Vatikana se, na ranijim dužnostima u Katoličkoj crkvi, iskazao kao kritičar Trampa i njegovog potpredsjednika Džej di Vensa, a neslaganje s njima je, posredno ali prepoznatljivo, iskazao i sada.
Naročito se protivi politici progona imigranata, a koji mahom u SAD dolaze iz katoličkih zemalja. U raskoraku sa šefom Bijele kuće je i oko novinara, u kojima papa vidi borce za istinu i odbranu ljudskog dostojanstva, dok ih je Tramp svojevremeno prokazao kao "neprijatelje naroda".
U svekolikom majskom zgušnjavanju kalendara našla se i Srbija. Dok su studenti trčali ka Briselu, predsjednik nam je bolno ostao bez planiranog susreta s Trampom na Floridi, ali se obreo u Moskvi, povodom obilježavanja Dana pobjede. Odlikovao je tamo patrijarha Kirila baš na dan kad je izabran novi papa, a Putinu se ispovijedio o ovdašnjoj "obojenoj revoluciji". Na nju mu se prethodno požalio i patrijarh Porfirije, i izrazio želju da ako dođe do geopolitičkog prestrojavanja, treba da se priklonimo "ruskom svijetu".
U posebnom razgovoru s predsjednikom Sijem, Aleksandar Vučić je naciji priredio još jedno odstupanje od realnosti i proklamovanog kursa ka EU. "Nama Kina počinje da znači život", rekao je ne znajući kako da se zaustavi u komplimentiranju.
Iz Brisela, u kome naši maratonci kontaktiraju sa evroparlamentarcima, kao i iz djaspore i od ovdje anketiranih građana, čule su se suprotne poruke – da smo dio Evrope i da nas u njoj čeka bolji život. To je došao da nam, u okviru turneje po zapadnom Balkanu, kaže i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
Posle razgovora s Vučićem, izjavio je da nam je mjesto u EU, ali da treba da se potpuno uskladimo s njenom spoljnom politikom (od čega je odstupilo gostovanje kod Putina) i reformišemo sistem tako da garantuje slobodu medija, suzbija korupciju i unapređuje izborne zakone. Uz napomenu da "u Briselu i drugim zemljama mnogi ljudi ne vjeruju da ste vi zaista posvećeni pristupanju EU", pa da je on došao u Beograd da to proveri.
Studenti-maratonci će u Briselu, kao ranije i njihove kolege biciklisti u Strazburu, tim mnogima pokazati drugačije, ljepše i kriterijumima EU prijemčivije lice Srbije. Tamo su se uputili sa zahtjevima koje su predstavnici EU prihvatili kao svoje, a tamo su kročili u nadgrađenom statusu – izaslanika kolega koji traže vanredne izbore u Srbiji.
Ali, zgusnuo se i kalendar za takav rasplet. Vlasti, ne i studentima, koji misle da je sazrelo vrijeme da je preuzmu sposobniji, posvećeni njenom demokratskom preobražaju u vladavinu zakona. A kakva postoji tamo gdje su dotrčali i gdje ljudi odavde masovno odlaze kao u novu domovinu.
novimagazin.rs
(Autor je spoljnopolitički komentator)
Mišljenja objavljena u tekstovima autora nisu nužno i stavovi redakcije „Dana"
