30/04/2020 u 00:00 h
Dan.Dan.
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
StoryEditor

Ubistvo Jovanovića među najstarijim neriješenim zločinima

Pored nepravde koja je učinjena žrtvama i njihovim porodicama, nekažnjivost budi sumnju u zvaničnu tajnu spregu ili toleranciju protivzakonitih djela i podriva povjerenje javnosti u vladavinu prava – konstatovano je u izvještaju
Slučajevi nekažnjenih ubistava novinara u Evropi, uključujući ubistvo direktora i glavnog i odgovornog urednika „Dana“ Duška Jovanovića, ukazuju na višestruke nedostatke i kašnjenja u istragama krivičnih djela, kao i neotkrivanje izvršilaca, organizatora ili naručilaca ovih zločina, konstatovano je u godišnjem izvještaju „Skinite ruke sa slobode medija: Napadi na medije u Evropi ne smiju postati normalni“.
U izvještaju koji su partnerske organizacije pripremile za platformu Savjeta Evrope (SE) koja promoviše zaštitu i bezbjednost novinara, Crna Gora se nalazi u grupi zemalja (Malta, Turska, Ukrajina, Rusija, Azerbejdžan, Srbija i Velika Britanija) koja ima neriješena ubistva novinara. Slučaj ubistva Duška Jovanovića nalazi se na četvrtom mjestu najstarijih zločina nad novinarima u Evropi, koji do danas nijesu rasvijetljeni.
– Ovi slučajevi ukazuju na višestruke nedostatke i kašnjenja u istragama krivičnih djela, koji su posledica neuspjeha u sprovođenju zakona i organa gonjenja. Često, u istragama nijesu preduzete potrebne radnje da se osiguraju dokazi o mogućim vezama između ubistava i novinarskog posla, i veze između osumnjičenih i lokalnih, regionalnih ili državnih vlasti. Kao rezultat toga, čak i kada su počinioci ili ubice procesuirani, organizatori ili nalogodavci često ostanu neidentifikovani. Zato nekažnjivost često otkriva šire, sistemske nedostatke u vladavini zakona – konstatovano je u izvještaju. U analizi se konstatuje da nijedan od 22 slučaja nekažnjenog ubistva novinara nije zatvoren u 2019. godini.
– Nekažnjivost je rezultat toga što državne vlasti nijesu identifikovale, procesuirale i kaznile odgovorne, uključujući napadače i nalogodavce zločina nasilja nad novinarima. Pored nepravde koja je učinjena žrtvama i njihovim porodicama, nekažnjivost budi sumnju u zvaničnu tajnu spregu ili toleranciju protivzakonitih djela i podriva povjerenje javnosti u vladavinu prava – konstatovano je u izvještaju.
Partnerske organizacije su preporučile da se države članice pozabave ovim dubokim nedostacima kroz sveobuhvatnu istragu i usklađen program pravosudnih reformi, u skladu sa implementacionom strategijom Savjeta Evrope zasnovanom na preporuci Komiteta ministara o bezbjednosti novinara. – Parlamentarna skupština treba da nastavi da vrši pritisak na države članice da se pozabave nekažnjivošću, uključujući praćenje svih slučajeva ubijenih novinara – citirano je u izvještaju. Navodi se da do kraja 2019. godine nije kažnjen 31 slučaj napada na novinare u Evropi, od kojih se 22 odnose na neriješena ubistva. Na platformi Savjeta Evrope registrovane su 142 ozbiljne prijetnje medijskim slobodama, uključujući i 33 napada na novinare, 17 slučajeva kažnjavanja, odnosno zatvaranja novinara, 43 slučaja uznemiravanja i dva slučaja ubistva novinara. – U 2019. godini Evropa je bila intenzivno i često opasno bojno polje za slobodu medija i slobodu izražavanja – navodi se u dokumentu, uz ocjenu da ova upozorenja zahtijevaju hitne akcije država članica za podršku suštinske uloge slobode medija u demokratskim društvima. A.O.


Obezbijediti političku neutralnost javnih servisa
U izvještaju je ukazano i na „stalne prijetnje po nezavisnost, kredibilitet i održivost javnih servisa širom Evrope“, uključujući smanjenje finansiranja u nekoliko država članica SE i primjere političkog uplitanja u njihovo upravljanje.
Države članice SE pozvane su da se uzdrže od direktnog ili indirektnog vlasništva nad medijima, te da obezbijede političku neutralnost javnih servisa kao i regulatornih tijela. Sve veći napori vlasti da cenzurišu sadržaje
Konstatovan je i nagli porast nasilja nad medijima na javnim skupovima s kojih su izvještavali, ali upozoreno i na prijetnju povjerljivosti izvora novinara, posebno zakonodavstvom koje obavještajnim agencijama daje velika ovlašćenja za nadzor, uključujući pristup komunikaciji novinara. Ukazano je i na sve veće napore državnih vlasti da se cenzurišu sadržaji koje smatraju lažnim, varljivim ili štetnim u kontekstu nacionalne sigurnosti i javnog reda, pozivanjem na „borbu protiv lažnih vijesti“.
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
09. maj 2024 23:47