- To je porazno. Nijedan slučaj više nije u fiokama, a u preko 110 slučajeva donijeli smo odluke. Pri kraju smo u 20 predmeta koji su izazivali pažnju javnosti - kazao je Drakić.

Nedavno je objavljen Nacrt zakona o sprečavanju korupcije. Da li taj propis daje adekvatne mehanizme ASK u borbi protiv korupcije? Koje su Vaše zamjerke na propis?

– Borba protiv korupcije nije borba samo jedne institucije, nego cijelog društva, i svi moramo napraviti front u toj borbi. Ministarstvo pravde prepoznali smo kao ključnog nosioca izvršne vlasti u cjelokupnoj politici borbe protiv korupcije i ostvarili smo partnersku saradnju i planiramo dosta aktivnosti. Jedna od njih je ovaj novi zakon o sprečavanju korupcije, koji mora konačno da riješi određene nedoumice i da Agenciji alate za postupanje koji se od nje očekuju, a nijesu bili propisani zakonom. Mi ćemo sprovoditi zakon, kakav god da je, neselektivno i sveobuhvatno. Potrebno je da se ne dovede u sumnju da li se zakon donosi zbog pojedinačnih interesa, vjerujem da to nije ni sada slučaj. Jedan problem koji imamo jeste da je poslednjim izmjenama zakona od juna prošle godine uvedena zastara za postupanje Agencije u slučajevima koji su stariji od deset godina. Shodno tome, Agencija sada ne može da postupa ni u jednom slučaju koji je stariji od februara 2015. godine. U svom radu imali smo nekoliko slučajeva koje smo mogli da otvorimo i da krenemo u prikupljanje dokaza i u skladu sa zakonom, ali smo onemogućeni tim propisom. To će biti teško prevazići i novim zakonom, jer je zastara već uvedena. Problematičan je i drugi Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kapmanja, gdje smo više puta apelovali da ponašanje političkih aktera i političkih subjekata u izbornim kampanja mora da bude striktno regulisano kako bi ASK mogla da primijeni eventualne sankcije. Naša jedina molba bila je da ne uđemo u novu izbornu kampanju sa starim propisima, koji nijesu adekvatni. Nažalost, ušli smo u novu kampanju sa starim pravilima. Mi kao društvo treba da definišemo kako ponašanje treba da imamo u izbornoj kampanji. U raskoraku smo, funkcionerska kampanja ili uopšte nije regulisana, ili jeste minimalno, tako da se, u suštini, ona dozvoljava, iako dovodi do sumnji da javni funkcioneri koriste svoje pozicije da obezbijede veću podršku građana. Ovaj propis nije mijenjan već deset godina.

Ima li političkog uticaja, i ako ima, kojih struja, na ASK? Nekada se stiče utisak da se odluke za pojedine funkcionera donose ekspresno, dok su neke druge na čekanju.

– Nakon nekoliko mjeseci koliko sam na ovoj poziciji, moj utisak je da borba protiv korupcije izaziva reakciju kod onih koji ne žele da se ona desi. Postoje određeni izazovi izvan i unutar ASK. Odlučni smo da radimo striktno po zakonu i prikupljamo dokaze u svakom predmetu. Saradnja sa institucijama mora da bude bolja. Imamo stalnu komunikaciju sa nadležnim organima.
Volio bih da možemo ekspresno da donosimo odluke u svakom slučaju, pogotovo u onim ranijim predmetima. Za svaki slučaj moramo da poštujemo definisane procedure. Nema predmeta ni protiv jednog političkog subjekta i funkcionera koji su sklonjeni sa stola i po svakom se postupa. Imamo i prijave zviždača i dubinske provjere imovine funkcionera.

Đukanović najavio tužbu: Iza odluke ASK-a providna politička pozadina

Kako komentarišete to što značaj broj javnih funkcionera, pa i premijer, imaju kriptovalute? U nekim državama je zabranjeno da funkcioneri posjeduju kriptovalute jer se povezuju sa sumnjivim transakcijama i imaju ih lica koja izbjegavaju plaćanje poreza.

– To je jasan korupcijski rizik u društvima. Moderna civilizacija se bori s tim. Nije problem da pojedinci imaju kriptovalute, problem je u tome što je u većini zemalja, uključujući i Crnu Goru, to neregulisano, iako javni funkcioner mora da ih prijavi. Apelujem da nadležni konačno uđu u tu oblast i regulišu je i da damo mogućnost Agenciji da može to da iskontroliše. Problem je što se i vrijednost te imovine brzo mijenja. To je vrlo kompleksno polje i treba mu posvetiti pažnju.