
Ministar prosvjete Miomir Vojinović kazao je u razgovoru za Dan" da vjeruje da će prilikom izbora direktora škola doći do većeg i jačeg političkog pritiska zbog primjene nedavno usvojenih izmjena Opšteg zakonu o vaspitanju i obrazovanju, koji stupa na snagu 1. maja. On je podsjetio da slična rješenja u prošlosti nijesu bila dobra, zbog čega je donedavno, u ime osnivača (država) ministar prosvjete imenovao direktore škola, a nakon procjene tročlane komisije. Po novim rješenjima koja je, na predlog poslanice GP URA Božene Jelušić, usvojila Skupština Crne Gore, direktora će birati školski odbor, a o njihovom predlogu će se izjašnjavati i ministar, koji samo jednom može da ga vrati na ponovno odlučivanje.
– Do sada nijesam želio da komentarišem izmjene i dopune Opšteg zakona o vaspitanju i obrazovanju. Moje mišljenje je da nova rješenja neće doprinijeti onome što se od njega očekuje, a to je depolitizacija obrazovnog sistema. Sam zakon je upitan sa stanovišta Ustava Crne Gore. Trenutno su članovi školskog odbora predstavnici nastavničkog vijeća, a ranije su to bili zaposleni. Ustav garantuje pravo da birate i budete birani. Ovim izmjenama zakona direktno se krši ta ustavna odredba. Vannastavnom osoblju, sekretarima, psiholozima i drugima, nije dozvoljeno da budu birani za direktora. Ne mogu svi zaposleni u obrazovnom procesu da budu direktori, ja podvlačim, i to je moj lični stav, da je u tom dijelu povrijeđen Ustav. Drugo, slična rješenja imali smo i u nekim prethodnim periodima i ona nijesu bila dobra. Pokazala su da su daleko od onoga čemu težimo, a to su demokratski i evropski standardi. Plašim se, a vrijeme će pokazati – zakon stupa na snagu 1. maja, da će na ovaj način doći do produbljivanja ionako osjetljive političke situacije u Crnoj Gori. Vjerujem da će doći do većeg i jačeg političkog pritiska na same članove školskog odbora, imajući u vidu činjenicu da ih je ukupno pet – po dva predstavnika Ministarstva i nastavničkog vijeća i jedan savjeta roditelja. Ostaje veliki prostor da ne dođemo do onoga čemu svi težimo, a to je depolitizacija obrazovnog sistema. Smatram da ovo zakonsko rješenje nije najbolji način za to kojim putem treba da ide naš obrazovni sistem – kazao je Vojinović.
On je potvrdio naše informacije da direktori škola u Crnoj Gori smijenjeni u vrijeme mandata bivše ministarke Vesne Bratić nijesu ostali bez posla, a tužbe su podnijeli zbog razrješenja sa funkcija. Po njegovim riječima, skoro svi bivši direktori rade u školama, osim u slučajevima gdje to nije bilo moguće po zakonu.
– U ovom trenutku mogu da saopštim najnovije podatke da imamo 175 tužbi bivših direktora i 20 presuda u njihovu korist, od kojih je jedna pravosnažna. Ministarstvo će, u saradnji sa Zaštitnikom imovinskopravnih interesa države, uraditi sve da ovi troškovi, procijenjeni na 300.000 eura, budu što manji, odnosno da ih smanjimo za desetine hiljada eura. Po odluci suda, dužni smo da isplatimo novac u razlici u iznosu zarada – rekao je Vojinović.
On je podsjetio da zakon ne predviđa mogućnost povratka smijenjenih direktora na te funkcije, koje već pokrivaju drugi rukovodioci. Ponovio je da neće da komentariše odluke ranije ministarke, već samo ono što se odnosi na njegov rad od aprila prošle godine, kada je imenovan na funkciju ministra. Po njegovim riječima, Bratić je bila na čelu četiri ogromna resora, što je bilo nemoguće voditi.
Коментари (0)
Оставите свој коментар