Pretjerana gradnja u priobalju, građevinski šut i čvrsti otpad koji završava u moru, skupa sa fekalnim vodama i smećem kojeg nesavjesni građani i turisti bacaju u njega, uz buku brojnih plovila, te lov ribe dinamitom, decenijama razaraju jedan od najljepših zaliva na Jadranu- Bokokotorski zaliv koji je okružen planinama Orijen i Lovćen i dio je Unesko kulturne baštine. Inače, Bokokotorski zaliv je poznat kao najjužniji fjord u Evropi i jedan je od 25 najljepših zaliva na svijetu, a sastoji se od četiri manja – tivatski, hercegnovski, risanski i kotorski zaliv.

Stručna javnost ističe da su Bokokotorski zaliv i živi svijet u njemu ugroženi sa raznih aspekata.

Ronioci vade otpad iz mora

K.M.

Stručnjaci Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore proteklog ljeta imali su niz terenskih aktivnosti na istraživanjima ekosistema Bokokotorskog zaliva, pa je samo jedan od rezultata da su klimatske promjene i visoke temperature mora, u Boku dovele nove vrste organizama od kojih su neke invazivne. Kažu i da je zaliv usled klimatskih promjena stalno izložen porastu nivoa mora, te da će to dovesti do poplava i erozija obale. Ukazuju da su posebno pogođena niža područja, kao što je ušće rijeke Sutorine u hercegnovskom dijelu zaliva, zatim, područje Morinja u kotorsko- risanskom dijelu i područje Solila u tivatskom dijelu.

– Minulog ljeta evidentirana su i velika fizička oštećenja morskog dna na lokalitetima na kojima se nalaze velika staništa morskih zajednica. Ta oštećenja su izazvali kruzeri i veliki brodovi spuštanjem sidra. Na području zaliva postoje izuzetno vrijedna staništa koja su zaštićena, a to su zajednice morskih korala koje su locirane na području Dražin vrt, Sopot i još nekim lokalitetima unutar zaliva. Njih uglavnom grade korali koji su uzdignuti i takve vrste budu mehanički oštećene, polomljene kada se spušta sidro broda. U zalivu postoje lokacije gdje su zastupljene morske cvjetnice, posejdonija, okeanika. To su visoko vrijedna staništa, kvalitetna i zaštićena. Spuštanje sidra koje "ore" kao kroz neku livadu, uništava te vrste za čiji oporavak su potrebne stotine, možda i hiljade godina. Kruzeri, ali i svi plovni objekti dovode do takvih oštećenja, saopštili su iz Instituta za biologiju mora.

Delfin ugušen najlonskom kesom

K.M.

Naglašavaju da se u zalivu, u moru, nalazi ogromna količina čvrstog otpada, automobilskih guma, kućnih aparata, plastike, a na pojedinim mjestima su prave podmorske deponije što stvara veliki problem zagađenja, naročito u Herceg Novom.

Nekadašnji naučni savjetnik Instituta za biologiju mora, pokojni dr Zoran Kljajić svojevremeno je govorio da su još 2011.godine, na talijanskom istraživačkom brodu Uranija, naučnici sa kotorskog Instituta za biologiju mora u saradnji sa kolegama sa bolonjskog Instituta, završili istraživanja priobalnog područja Boke. Rezultati ovog istraživanja u okviru projekta "Adrikom" pokazali su da se još od 2009. godine dubina mora u Bokokotorskom zalivu smanjuje zbog neplanske gradnje, ali i naslaga na dnu. Osim toga, kako je isticao dr Kljajić, zbog izgradnje mandraća, infrastrukturnih objekata i betonskih površina na moru, smanjuje se i vodena površina Boke, a more je zamućenije.

– Naravno da se ova pojava negativno odražava ne samo na živi svijet u moru, već i na ribarstvo i turizam, a dolazi do pojave cvjetanja mora.Ogledalo Boke (njena vodena površina) se smanjuje usljed izgradnje novih mandraća i novih infrastrukturnih objekata kojim se zahvata površina mora, a što je opasno po buduće generacije, jer je to pojava koja se stalno odražava na živi svijet mora. Budući da je Boka zatvoreni sistem, doći ćemo u situaciju da ćemo morati ispravljati greške iz prošlosti - govorio je dr Kljajić.

Porodica delfina od ljeta 2023.godine umanjena za jednog člana, jer je uginunu nakon što je progutao najilonsku kesu, a čitave kolonije palastura i morskih krastavaca, zaštićenih nacionalnom legislativom, su usljed zagađenja nestale.

Prema riječima dr veterine Sava Nikovića, autora knjige "Nojeva barka", već je dokazano da intenzivan zvuk može nanijeti privremene ili trajne štete na slušnom aparatu delfina, te da trajna izloženost buki može prouzrokovati niz negativnih reakcija, koje mogu ići i do napuštanja područja u kojem su delfini do tada živjeli.

– Poseban problem delfinima predstavlja plastika, kese, flaše, obuća, mreže, celofan, stiropor itd. Delfini koji jesu halapljivi, često progutaju komade plastike zajedno sa plijenom.Manje količine njihov organizam uspijeva da savlada, no veća količina po njih je smrtonosna, objašnjava dr Niković.

Upozorava da more ne može progutatati sve što u njega bacimo da "podvodni svijet polako pred našim očima nestaje" i da se u problem moraju uključiti građani, ribari, Institut za biologiju mora i država koja nesavjesne mora oštrije sankcionisati.

Fekalije se izlivaju u more

K.M.