Autor: Željko Trkanjec
"Milojko Spajić, predsjednik Vlade, čestitao je u ponedjeljak Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori. Lijepe su riječi čestitke zaključene uvjerenjem da ćemo "ujedinjeni evropskom vizijom naše zemlje uskoro postati dio EU". Kaže premijer koji je u Briselu koji dan prije nego što je crnogorska Skupština izglasala Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, garantovao da rezolucije biti neće, dakle lagao. Premijer koji je inzistirao da u tijela vlasti uđu predstavnici prosrpskih stranaka pa je Andrija Mandić, četnički vojvoda, sada predsjednik Skupštine i, prema procjeni mnogih u Podgorici, autor svjesne diverzije odnosa s Hrvatskom i siva eminencija koja upravlja Spajićem.
Hrvatska je Mandića i još dva političara proglasila nepoželjnim osobama pa poslala non-paper s popisom koraka koje Podgorica mora učiniti na području dobrosusjedskih odnosa da bi mogla nastaviti put prema EU. Dio zahtjeva kosi se sa stavovima Mandića&co, tako agresija na Hrvatsku.
Crna Gora je u brojnim aspektima geopolitički važnija Hrvatskoj nego Srbija, Jadransko more krunski je argument. Preko Crne Gore bi trebali prelaziti jadransko-jonska autocesta i plinovod, oboje u interesu Hrvatske. Boka kotorska istorijsko je hrvatsko područje koje mora ostati dijelom NATO-a jer bi bilo koja druga opcija predstavljala otvorenu prijetnju sigurnosti našeg juga. U Crnoj Gori postoji interes za status Prevlake koja rtom Oštro blokira ulaz u Boku, kontrolu je na toj najjužnijoj točki Hrvatske od 1992. do 2002. godine imala misija UN-a, a nakon njezina odlaska uspostavljen je "Privremeni granični režim".
Pregovori o granici na moru miruju, ali ne treba dvojiti da bi u slučaju prevladavanja prosrpske opcije u Podgorici opet krenuli zahtjevi za tim dijelom hrvatskog tla. Nedaleko od Prevlake granica je Hrvatske i BiH dokle seže entitet Republika Srpska koja je svojevremeno tražila pravo izlaza na more baš na Prevlaci (bošnjački korpus je insistirao na pravu doticaja s otvorenim morem od Neuma, što je protivno svim međunarodnim konvencijama, ali ne zaboravimo da ulazimo u doba kad se međunarodno pravo zanemaruje).
Slobodan Milošević tražio je Prevlaku i nakon što su potpisani Dajtonski sporazumi u Parizu u prosincu 1995. i tek je u završnim pregovorima o normalizaciji odnosa 1996. odustao. Milo Đukanović, čija je vladavina trajala do 2020. godine, nije uložio nimalo napora da riješi granicu na moru. Manjak volje da se pronađe rješenje znak je interesa da se u nekom trenutku nametne vlastita volja.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman bio je u Crnoj Gori u povodu Dana hrvatskog naroda i sastao se s kolegom Ervinom Ibrahimovićem. Posjetili su i brod "Jadran" koji je Crna Gora otela Hrvatskoj. Crnogorski mediji javljaju da je dogovoreno da će bilateralne konzultacije o rješavanju otvorenih pitanja početi 27. januara.
Grlić Radman je poručio da je Hrvatskoj "važna sigurnost, stabilnost, prosperitet Crne Gore kao buduće članice EU i pomoći će u što bržem ostvarenju tog cilja". Ali, uz rješavanje otvorenih pitanja. Ibrahimovićeva je poruka pozitivna, tvrdi da će "Crna Gora raditi na jačanju i održavanju dobrih bilateralnih odnosa, ali nećemo da to bude na riječima, nego i na djelu".
Tu izjavu i tezu da dijelimo "iste demokratske vrijednosti, iste strateške pravce" te da dvije države ne smiju dozvoliti da iko stane na put daljnjem unaprjeđenju odnosa Hrvatska će procjenjivati prema djelima premijera i predsjednika Skupštine jer Ibrahimovićev uticaj na politiku je minoran. U Vladu je ušao kako bi se uključivanje prosrpske struje nastojalo prikazati okupljanjem svih manjinskih grupa - bez hrvatske - ukratko paravan.
Hrvatska je dobro trasirala politiku prema Crnoj Gori (i Srbiji): prvo rješavanje otvorenih pitanja, zatim podrška ulasku u članstvo - i Briselu je to prihvatio. Marta Kos, povjerenica za proširenje, u utorak je u Evropskom parlamentu ponovila da neće biti "geopolitičkog popusta, proces proširenja i dalje će se temeljiti na zaslugama".
Dok Spajić mašta o Crnoj Gori kao članici EU do 2028., Kos poručuje da postoje realni izgledi da tokom mandata ove Komisije (do 2029.) jedna, dvije ili tri zemlje kandidatkinje dođu do ciljne crte. Naglasila je da treba učiniti sve kako bi se izbjeglo da bilateralna pitanja uticaj na proces pregovora, "ali to se već događa i događat će se i u budućnosti, tako da je zadatak svih nas da ih riješimo kada se pojave". Svih, dakle članice i kandidatkinje.
Kratko i jasno, dok Crna Gora ne riješi otvorena pitanja s Hrvatskom, nema približavanja EU. Kad je riječ o Srbiji, protivi se više zemalja koje su zabrinute zbog unutrašnjih političkih procesa. I tu je Hrvatska dobro iskoristila svoj položaj".
