Optuženi M. Đ. ima crnogorsko, a R. V. dvojno – crnogorsko-bosanskohercegovačko državljanstvo, pojasnili su iz Suda za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Iz Okružnog tužilaštva su kazali da se njih dvojica redovno odazivaju pozivima suda i prisustvuju suđenju. RSE nije uspio da stupi u kontakt sa njima.
Ovo je jedini predmet u kome se državljanima Crne Gore sudi za ratni zločin pred ovim sudom.
- Do sad nije bilo izrečenih presuda protiv crnogorskih državljana, a koji se tiču učešća u ratnim dešavanjima u BiH- kazali su iz Suda.
ŠTA PIŠE U OPTUŽNICI?
Postupak pred Sudom u Trebinju počeo je krajem februara 2024. i u fazi je izvođenja dokaza optužbe. Optužnicom se dvojica crnogorskih državljana terete da su 1992., kao pripadnici Vojske Republike Srpske, silovali dvije žene koje nisu bile vojno angažovane i nisu učestvovale u neprijateljstvima.
Đilas se tereti za silovanje dvije osobe, a Vojvodić jedne. U optužnici iz septembra prošle godine, u koju je RSE imao uvid, zaštićena su imena žrtava, kao i mjesto u kojem su počinjena silovanja.
Po optužnici, Đ. i još jedna nepoznata osoba su u aprilu 1992. ušli u kuću gdje je živjela žrtva. Tom prilikom je nepoznata osoba otuđila nekoliko fotoaparata i otišla, dok je Đ. ostao. Đ. se popeo na sprat, gdje je ženska osoba bila sa maloljetnim djetetom i, kada se uvjerio da u kući nema muškaraca, silovao je.
Istog mjeseca, još jednom je došao u kuću i silovao istu ženu. Iste večeri je, prema optužnici, silovao još jednu ženu, koja je takođe bila sa maloljetnom djecom.
- Đ. je došao preko balkona, naoružan pištoljem i nožem i rekao joj da djecu pošalje na spavanje- navodi se.
Kada je ona to učinila, optuženi je silovao. Sa ovim slučajem povezan je V., koji je, prema optužnici u koju je RSE imao uvid, silovao oštećenu nakon što je Đ. otišao u kuću druge žene.
Oni se terete da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva, za koje je zaprijećena kazna do 40 godina robije.
Za suđenje Đ. crnogorska javnost je saznala u junu ove godine, kada je u Podgorici organizovana tribina na kojoj su govorile četiri žrtve silovanja u Foči 1992. godine. Foča je u Bosni i Hercegovini, gradu u blizini granice sa Crnom Gorom.
RSE nije uspio da stupi u kontakt sa optuženima. Sud nije odgovorio na pitanje kako su se njih dvojica izjasnili po pitanju optužnice.
U dokumentima Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu opisani su primjeri seksualnog zlostavljanja za koje se sumnja da su počinili vojnici iz Crne Gore ratnih devedesetih godina.
Tako se u dokumentima suda pominje da je jedna kuća u fočanskom naselju Aladža 1992. služila kao "crnogorski štab". Kuću je koristio D. K., komandant specijalne dobrovoljačke jedinice sačinjene od "srpskih vojnika, uglavnom iz Crne Gore".
- Tamo je boravio sa najmanje 10 crnogorskih vojnika nakon zauzimanja Foče- navodi se na internet stranici ICTY.
Zbog mučenja, silovanja i porobljavanja muslimanskih žena, K. je dvije decenije kasnije osuđen na 28 godina zatvora.
Dio dokaza o seksualnom nasilju Crna Gora je 2020. dobila od Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, koji je nasljednik tribunala u Hagu, potvrđeno je RSE.
Oni se tiču umiješanosti više od 15 osumnjičenih crnogorskih državljana u zločinima tokom sukoba u Bosni i Hercegovini. Crna Gora do skoro nije mogla da koristi dokaze tribunala iz Haga.
To se promijenilo u junu ove godine, nakon što je Skupština Crne Gore usvojila neophodne izmjene Zakona o krivičnom postupku.
