Na vanrednoj sjednici, Ustavni sud je zaključio da se Milanović u takvu poziciju doveo izjavama i ponašanjem, odnosno učešćem u predizbornoj kampanji za parlamentrane izbore koji su održani u srijedu, bez podnošenja ostavke na predsjedničku funkciju.
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović rekao je novinarima da je, za razliku od SDP-a, Milanović tokom kampanje kršio ranije upozorenje Ustavnog suda da ne može da učestvuje u izbornom procesu bez podnošenja ostavke.
On je rekao da bi, ako bi Milanović dobio mandat za sastv vlade, Ustavni sud donio posebnu odluku.
- Sad je gotovo. Ne može više biti mandatar za sastav vlade - kazao je Šeparović.
U odluci je navedeno da je tokom cjelokupne izborne kampanje Milanović postupao suprotno Ustavu čime je doveo u pitanje vladavinu prava i demokratski višestranački sistem kao najviše vrijednosti.
Za odluku je glasalo devet sudija, troje je bilo protiv, dok je jedan bio odsutan.
Zbog ranijeg upozorenja, Milanović nije zvanično učestvovao u predizbornoj kampanji SDP-a, odnosno nije bio kandidat za poslanika na listi SDP-a.
U kampanji je, međutim, oštro kritikovao vladajuću Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ) i pozivao građane da glasaju za bilo koju drugu partiju, osim za HDZ koju je optuživao za korupciju. Više puta je rekao i da je kandidat SDP-a za premijera.
Za razliku od drugih stranaka, pa i HDZ-a, jedino SDP u kampanji nije pominjao Milanovića kao premijerskog kandidata.
Milanović je ranije rekao da neće da podnese ostavku na mjesto predsjednika da ne bi sve poluge vlasti predao HDZ, već da će to učiniti ukoliko skupi 76 potpisa za parlamentarnu većinu potrebnu za formiranje vlade.
Pregovore o parlamentarnoj većini najavio je premijer Andrej Plenković iz HDZ-a, koji je na proteklim izborima osvojio 61 mandat, ali i SDP kao drugoplasirana stranka sa 42 mandata.
Milanović je juče na Fejsbuku objavio da su u toku razgovori o sastavljaju parlamentrane većine, ocijenivši da su se građani na izborima odlučili za promjene.
On je poručio da mandat za sastavljanje vlade može da dobije samo osoba koja uživa podršku 76 poslanika, istakavši da će se i u ovoj situaciji "do kraja držati slova i duha hrvatskog Ustava".
SDP i Milanović od početka ističu da nijedan pravni akt ne brani predsjedniku da se kandiduje na izborima, već samo istovremeno obavljanje druge javne ili političke funkcije.
Mlanović je više puta optužio Ustavni sud da je pod uticajem HDZ-a.
Predsjednik države daje mandat za sastav vlade.
