/ - FOTO: UNSPLASH
15/10/2023 u 11:19 h
DAN portalDAN portal
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Zelena tranzicija: Hrvati zainteresovani za saradnju sa Crnom Gorom

Priča mora biti zajednička, jer mi preblizu živimo da bismo se ignorisali. Biće mi drago da sarađujemo, radimo projekte i osmišljavamo izvore finansiranja", rekao je direktor Regionalna agencija za energiju i klimu

Hrvatska Regionalna agencija za energiju i klimu (REGEA) zainteresovana je da sa kolegama iz Crne Gore sarađuje na projektima zelene tranzicije, jer obnovljivi izvori (OIE), prema riječima njenog direktora Julija Domca, imaju veliki potencijal u proizvodnji energije.

"Priča mora biti zajednička, jer mi preblizu živimo da bismo se ignorisali. Biće mi drago da sarađujemo, radimo projekte i osmišljavamo izvore finansiranja", rekao je Domac crnogorskim novinarima koji su ove sedmice, u organizaciji Evropske kuće, boravili u studijskoj posjeti Zagrebu.

On je dodao da je REGEA, kao ustanova usmjerena na pružanje savjeta i inovativnih rješenja u sektoru energetike i zaštite životne sredine, pružala konsultantske usluge Glavnom gradu Podgorica na izradi Akcionog plana održivog korišćenja energije (SEAP).

Domac je saopštio da Hrvatska ima veliki potencijal kada su u pitanju OIE, ali da u posljednjih 25 godina nije ostvaren značajniji napredak zbog nedostatka političke volje.

„Na nivou Hrvatske imamo instalisano hiljadu MW vjetroelektrana i 300 MW sunčanih elektrana. Energija sunca je nešto gdje smo podbacili. Šlepamo se na račun hidroelektrana, koje su gradili naši djedovi“, rekao je Domac.

On smatra da je ulazak Hrvatske u EU doprinio zelenoj tranziciji, ali da građani imaju otpor, jer pitaju koliko će to da ih košta, dok zeleni aktivisti često idu u ekstrem, što je kontraproduktivno.

Domac je dodao da je isplativost ugradnje solarnih panela sa postojećim cijenama električne energije u kontinentalnom dijelu Hrvatske deset do 12 godina, a na obali pet do šest godina.

Načelnica Gradskog ureda za ekonomiju, Ana Pavičić Kaselj, kazala je da Zagreb ima veliki energetski potencijal, ali i da je bilo mnogo izazova kad je riječ o zelenoj tranziciji.

Ključni problem je, prema njenim riječima, nedostatak političke volje.

„Ako postoji politička volja nećete uložiti u fontanu ili spomenik, već u obnovu, društvo, stanovništvo ili obrazovanje“, poručila je Pavičić Kaselj.

Ona je podsjetila da je prethodna uprava u Zagrebu u kontinuitetu trajala 20 godina, kao i da se ništa ne može učiniti ukoliko ne postoji politika koja će „gurati“ zelenu tranziciju, energetsku efikasnost ili izgradnju solarnih elektrana.

„Zagreb, sa oko 800 hiljada stanovnka, za deset godina je sproveo energetsku tranziciju 88 zgrada, dok sa druge strane znamo da je grad sa 100 hiljada stanovnika uradio puno više. Trebalo je da to bude mnogo življe“, poručila je Pavičić Kaselj.

Ona je navela da Zagreb ima preko hiljadu ustanova i jako puno javnih objekata koji su potencijal za pokretanje talasa investicija, a da veliki problem predstavlja i nedostatak podzakonskih akata koji bi omogućili postavljanje solarnih panela.

Pavičić Kaselj smatra da je rad na energetskoj obnovi zgrade apsolutni pobjednik.

„Kada ulažete u energetsku obnovu, onda ulažete u kvalitet. Kad je u pitanju ulaganje u solare, onda morate znati da oni nakon 20 godina gube na kvalitetu“, rekla je Pavičić Kaselj.

Član Zelene energetske zadruge (ZEZ), Goran Čačić, saopštio je da su oni fokusirani na građansku energiju, odnosno njeno vraćanje u ruke građana, gdje je bila prije nego što su sistemi centralizovani i velike korporacije preuzele proizvodnju i distribuciju.

On je naveo da je proizvodnja solarne energije trenutno najjednostavnija, ali da je problem to što zavisi od sunčanih dana i što su baterije za skladištenje skupe u poređenju sa subvencionisanim cijenama struje.

„Kod solarne energije je potrebno planirati potrošnju kako bi se maksimalno iskoristio obnovljivi izvor. Viškovi proizvedene energije mogu se čuvati u baterijskom sistemu“, kazao je Čačić.

On je dodao da ne postoji jedna tehnologija koja bi mogla riješiti problem obezbjeđivanja energije, zbog čega je potrebno kombinovati više njih.

„Kada imate svoju energiju, onda imate slobodu“, poručio je Čačić.

Kada je riječ o hidroelektranama, on smatra da treba koristiti postojeće kapacitete, ali da bi za izgradnju novih trebalo ispitati na koji način i u kolikoj mjeri utiču na životnu sredinu. On je rekao da je pitanje koliko bi se oni koji se bune protiv hidroelektrana bunili ukoliko bi se uključili u projekte kao mali investitori.

„Svaka vrsta izvora na svoj način utiče na okolinu. Mi zastupamo solarnu energiju, jer je to najjednostavnija tehnologija koja je isplativa, pogotovo ako država prekine da subvencioniše cijenu struje“, kazao je Čačić.

On je podsjetio da bi realna cijena struje u Hrvatskoj, ukoliko bi izostale državne subvencije, bila četiri puta veća.

Direktor ZEZ, Zoran Kordić, saopštio je da su oni usmjereni na solarizaciju domaćinstava, postavljanje solara na krovove i korišćenje te energije za svoje potrebe.

„U Hrvatskoj je, prema novim podacima, preko 12 hiljada postavljenih solarnih sistema na domaćinstvima i preduzećima, što je značajan skok. Taj trend je vrlo eksponencijalan. Kada su u pitanju javne zgrade, Zagreb ima ambiciju da u naredne tri godine postavi deset MW solarnih sistema“, precizirao je Kordić.

On je dodao da u Križevcima postoje solarne elektrane, u čiju gradnju su članovi zadruge uložili određeni kapital, ali ne veći od po hiljadu eura.

„Oni nijesu željeli da se u projekat ubace dva ili tri velika investitora, jer im interes nije da uvećaju kapital i ostvare profit, već dobrobit građana“, objasnio je Kordić.

Direktorica Križevačke energetske zadruge KLIK, Sanela Mikulčić Šantić, navela je da su Križevački sunčani krovovi, koje je ZEZ pokrenuo prije pet godina, prvi primjer projekata građanske energije i grupnog ulaganja u OIE u Hrvatskoj.

Projekte, realizovane u saradnji ZEZ-a i Grada Križevci, potpuno su finansirali građani po modelu mikro zajmova, a u okviru njih su uspostavljene dvije solarne elektrane na krovu Razvojnog centra i tehnološkog parka i Gradske biblioteke u Križevcima.

“Ugradnja sunčane elektrane od 30 kW na krovu Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci omogućila je ulaganje vlastitih sredstava i ostvarivanje povrata ulaganja uvećanog za kamatu od 4,5 odsto godišnje kroz period od deset godina”, objasnila je Mikulčić Šantić.

Ona je dodala da je 51 investitor za svega deset dana obezbijedio potrebna sredstva za gradnju solarne elektrane, pri čemu je maksimalni iznos investicije bio hiljadu eura.

“Viškovi proizvedene energije se predaju u mrežu po modelu samosnabdijevanja Kupac s vlastitom proizvodnjom, dok ZEZ kao vlasnik elektrane dobija naknadu od ušteda koju koristi za povrat zajma s kamatom svim ulagačima”, rekla je Mikulčić Šantić.

Nakon povrata cjelokupnog zajma, elektrana će ostati u vlasništvu Razvojnog centra i tehnološkog parka.

“Nakon uspjeha prvog projekta, 2019. godine je pokrenuta nova kampanja po istom modelu ulaganja u sunčanu elektranu snage 30 kW na krovu Gradske biblioteke. U kampanji je građanima omogućeno ulaganje u projekt vlastitim sredstvima čime su, davanjem zajma ZEZ-u na period od deset godina, njih 39 postali ulagači u projekat uz vraćanje zajma s kamatom od jedan odsto godišnje”, saopštila je Mikulčić Šantić.

Ona je kazala da solarne elektrane doživljavaju bum u Hrvatskoj i da se uglavnom instaliraju na krovovima domaćinstava i preduzeća, što država donekle subvencioniše. Ona je dodala i da industrija instalira solarne elektrane jer im se to isplati.

Jedan od Križevčana koji je na krov kuće postavio solarne panele, Bojan Mergon, rekao je da je to dobra investicija za porodicu, ukoliko novac ne mora da obezbijedi od kredita.

„Investicija će se isplatiti za deset godina, a ideja je i da se smanje troškovi i zavisnost od elektroprivrede“, naveo je Mergon.

OIE su u prvih osam mjeseci ove godine učestvovali u raspoloživoj električnoj energiji u Hrvatskoj sa 59,3 odsto, od čega se 40,8 odsto odnosilo na hidroelektrane, a 18,5 odsto na ostale obnovljive izvore. Predviđa se da će do kraja godine OIE imati preko 70 odsto udjela, što bi Hrvatsku smjestilo među top pet zemalja EU.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
22. novembar 2024 00:30