Ministarka za migracije u holandskoj vladi Marjolejn Faber ranije je rekla da se mjera uvodi kako bi se spriječile ilegalne migracije i trgovina ljudima.

- Vrijeme je da se ta dva problema tretiraju na konkretan način. Zato od početka decembra ponovo uvodimo granične kontrole - rekla je ranije Faber, dodajući da će biti uloženi napori da to što manje pogodi redovne putnike i ekonomski prekogranični saobraćaj.

Mjera će važiti šest mjeseci, znači do 9. juna 2025, a ukoliko se situacija do tada ne popravi holandska vlada može da produži trajanje kontrola.

Na pojačan nadzor umnogome je uticala odluka Njemačke, koja je prva u zoni šengena ponovo uvela granične kotrole, i to prvo na istočnim, a od 16. septembra ove godine na svim svojim kopnenim granicama, pravdajući to borbom protiv ilegalnih migracija i organizovanog kriminala, prenosi N1.

Primjer Njemačke slijedile su zatim i neke druge članice Evropske unije. Privremene kontrole granice do proljeća 2025. godine, koje mogu da budu produžene, u šengenskom prostoru su uvele i Austrija, Danska, Italija, Francuska, Malta, Slovenija i Švedska, kao i zemlja koja nije u EU, ali je dio Šengena, Norveška.

Holandska žandarmerija već izvjesno vrijeme vrši nasumične inspekcije duž holandskih granica, ali će ta kontrola sada postati stroža, piše portal Schengen.news.

Holandska desničarska vlada je 18. septembra ove godine od Evropske komisije zatražila da izađe iz zajedničke regulative EU o pravu azila, ali je i sama priznala da je malo vjerovatno da to može da se ostvari. Jedan portparol EU je namjere vlade u Hagu komentatrisao riječima da je „generalno načelo da ne može tek tako da se izađe iz usvojenih zakonskih okvira EU“.

Holandija sa Njemačkom ima kopnenu granicu dugu 567 kilometara, a sa Belgijom 478 kilometara. To su njene jedine kopnene granice, a dijeli i pomorsku granicu sa Njemačkom, Belgijom i Velikom Britanijom.