Tramp je pokazao svoju odlučnost da okonča rat u Pojasu Gaze što je prije moguće, iako odlazeća Bajdenova administracija nastavlja svoje diplomatske napore da postigne prekid vatre. Novoizabrani predsjednik zaprijetio je „paklom“ na platformi Truth Social ako zatvorenici, uključujući nekoliko američkih državljana, ne budu pušteni prije njegove inauguracije.
Istu poruku ponovio je i Trampov savjetnik za Bliski istok Stiven Vitkof, koji je u regionu već nekoliko dana, u posjeti Kataru i Izraelu. On je Trampove poruke prenio stranama uključenim u pregovarački proces, a to su: Katar, Egipat, Hamas, Izrael i SAD.
Al Džazira je tražila mišljenja nekoliko eksperata za pitanja SAD i spoljne politike, a njihovi odgovori su otkrili Trampove višestruke i međusobno povezane ciljeve koji bi mogli da objasne njegovu ranu inicijativu da okonča ovo složeno pitanje.
U razgovoru za Al Džaziru, bezbjednosni analitičar i bivši diplomata Volfgang Puštaj rekao je da „Tramp traži svoj prvi veliki politički uspjeh kako bi ojačao svoju spoljnu politiku od samog početka, a sukob u Gazi je veliki teret za SAD i njihov ugled u region.”
Dodao je da bi „trajni prekid vatre, uz posredovanje njegovog tima, značajno poboljšao Trampov status i povjerenje u njega kao posrednika u regionu od samog početka, što bi mu pomoglo i na domaćem planu sa mnogim njegovim pristalicama“.
Husein Ibiš, viši saradnik Instituta arapskih zalivskih država u Vašingtonu, rekao je za Al Džaziru da „Tramp želi da pokuša da preuzme zasluge za situaciju koja je nastajala mjesecima, a takođe je dobro svjestan da je prelazni period između administracija uvijek prilika za dolazeći tim”, predsjednik da riješi glavna pitanja prije preuzimanja dužnosti.
Tokom svoje predizborne kampanje, kao i u brojnim drugim prilikama, Tramp je obećao arapskim, muslimanskim i jevrejskim biračima da će raditi na okončanju sukoba u Pojasu Gaze i oslobađanju preostalih zatvorenika koje drži Hamas. Udvarao se biračima zabrinutim za Gazu na obe strane, ističući da ovaj rat ne bi počeo da je on bio predsednik i ponavljajući da je on „kandidat za mir“.
Nova američka administracija ima za cilj da uključi Saudijsku Arabiju u ove sporazume i uspostavi diplomatske odnose između nje i Izraela. Međutim, među uslovima koje je postavio Rijad su zaustavljanje agresije na pojas Gaze i formiranje okvira koji bi doveo do uspostavljanja nezavisne palestinske države.
Tramp će vjerovatno pokušati da unapredi Abrahamov sporazum tako što će nastojati da normalizuje odnose između Saudijske Arabije i Izraela, što bi ga stavilo na listu kandidata za Nobelovu nagradu za mir, o kojoj sanja. U televizijskom intervjuu prije novembarskih izbora, on je izjavio da će „mir između Izraela i Saudijske Arabije biti apsolutni prioritet ako pobijedi na izborima“.
S druge strane, Ibiš smatra da „Tramp shvata da se obrisi ovog mogućeg sporazuma formiraju već dugo, a najnoviji okidač je pad Asadovog režima u Siriji i uspon Turske kao nove regionalne sile, što je drastično promijenilo odnos snaga unutar Hamasa koji se okretao ka „liderima politbiroa bliskim Turskoj i Kataru, umjesto onima bliskim Iranu i Hezbolahu“.
- Tramp bi mogao preuzeti zasluge za prekid vatre ako bi se to dogodilo neposredno prije nego što je preuzeo dužnost, čime bi se izbjegla potreba za suočavanjem sa posljedicama ovog sukoba i rizikom od regionalnog rata koji bi uključivao Sjedinjene Države - rekla je za Al Džaziru Trita Parsi, izvršna potpredsednica Instituta Kvinsi u Vašingtonu.
Ona je dodala da bi prekid vatre takođe vjerovatno doveo do okončanja napada Huta na brodove u Crvenom moru, „što bi smanjilo pritisak na Trampa da pojača napade na Jemen“.
Politički analitičar i stručnjak za spoljnu politiku Adam Šapiro rekao je: „Izgleda da predsjednik Tramp želi da preokrene politiku u protekle četiri godine i ne želi da se miješa u spoljnopolitička pitanja koja mu nisu prioritet.
S obzirom da još nije postignut dogovor, Majer vjeruje da postoje velike prepreke za postizanje sporazuma prije nego što Tramp dođe u Bijelu kuću, uključujući i to da „Netanijahu može da misli da može da postigne bolji dogovor tokom Trampovog mandata nego pod Bajdenom“, pošto bi ta Netanijahuova vladina koalicija lako mogla da se sruši čim se sukob završi.
Ibiš je rekao da je lako „uvideti zašto je Hamas sada spreman da učini bilo kakve ustupke Izraelu, s obzirom na to da je izraelska vlada pod intenzivnim pritiskom da oslobodi zatvorenike i da izraelska vojska želi da okonča rat u Gazi, koja više ne služi nikakvoj vojsci ili strateške svrhe“, tako da su obe strane spremne da postignu sporazum“.
On je dodao da na Tramp pokušava da se ugleda na bivšeg predsjednika Ronalda Regana kada je postigao dogovor o oslobađanju američkih talaca u Iranu, koji su držani u američkoj ambasadi u Teheranu od 4. novembra 1979. do 20. januara 1981. godine. „Želi da ga vide kao snažnog čoveka kojeg se svi plaše“, rekao je Ibiš.
S obzirom da još nije postignut dogovor, Majer veruje da postoje velike prepreke za postizanje sporazuma pre nego što Tramp dođe u Belu kuću, uključujući i to da „Netanijahu može da misli da može da postigne bolji dogovor tokom Trampovog mandata nego pod Bajdenom“. pošto bi ta Netanijahuova vladina koalicija lako mogla da se sruši čim se sukob završi.
- Netanijahu je ratni premijer i možda neće dugo ostati u miru. Tokom svoje duge karijere u izraelskoj politici, učinio je sve što je bilo potrebno da ostane na funkciji - dodao je profesor, pitajući se da li bi Netanijahu zaista želio da dozvoli Trampu da pobijedi kako bi oni mogli da započnu svoj drugi mandat zajedno sa osjećanjem zahvalnosti.
Izvor: Al Džazira
