Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo uputio je poseban pozdrav "plemenitom kineskom narodu" na kraju mise u Mongoliji, susjedu Kine, tokom prve posjete pape, koja je u velikoj mjeri pod sjenkom uticaja Pekinga i njegovog obračuna s vjerskim manjinama.
Papa je do oltara doveo penzionisane i sadašnje biskupe Hongkonga, kardinala Džona Hon Tonga i izabranog kardinala Stivena Čou, držali su se za ruke i poručio je masi, u kojoj je bilo mnogo hodočasnika iz Kine, da im želi svo dobro.
- Želim da iskoristim njihovo prisustvo da uputim topao pozdrav plemenitom kineskom narodu, rekao je Franjo i nastavio sa tim da svim ljudima (Kine) želi sve najbolje i da uvijek idu naprijed, prenosi N1.
Kineska vladajuća Komunistička partija vodi dugogodišnji, sveobuhvatni udar na religiju, pooštravajući kontrolu, posebno hrišćanstva i islama, koji se smatraju „uvoznim“ i potencijalnim izazivačima komunističke vlasti. Kampanja protiv Ujgura u sjeverozapadnom regionu Sinđianga bila je posebno žestoka, uz tvrdnje da je više od milion pripadnika te etničke manjine nasilno poslata u centre za prevaspitanje nalik zatvoru, gdje su mnogi rekli da su bili mučeni, seksualno zlostavljani i primorani da napuste svoj jezik i religiju.
UN su prošle godine optužile Kinu za ozbiljno kršenje ljudskih prava, koje može predstavljati „zločine protiv čovječnosti“. Kina je negirala da cilja na Ujgure i druge zbog njihove religije i kulture, osuđujući optužbe kao „laži Zapada“ i rekavši da su njene akcije imale za cilj suzbijanje separatizma, terorizma i vjerskog ekstremizma.
Papa je poslao telegram pozdrava predsjedniku Si Đinpingu, dok je njegov avion u petak rano ujutro letio kroz kineski vazdušni prostor, nudeći mu „božanske blagoslove jedinstva i mira“. Ministarstvo spoljnih poslova Kine je to potvrdilo i ocijenilo da to pokazuje „prijateljstvo i dobru volju“.
Ali, dok su male grupe kineskih hodočasnika prisustvovale glavnoj Franjinoj misi u Ulan Batoru, vjerovalo se da nijedan biskup iz Kine nije dobio dozvolu da otputuje i vidi papsku posjetu Mongoliji. Njihovo odsustvo je naglasilo slabašnost vatikansko-kineskog sporazuma iz 2018. o nominacijama katoličkih biskupa, koji je Peking prekršio jednostranim imenovanjem.
Ranije danas, napad Kine na vjerske grupe bio je indirektno očigledan jer je Franjo upadljivo istakao dugu tradiciju vjerske tolerancije u Mongoliji – predsjedavao je međuverskim događajem sa mongolskim šamanima, budističkim monasima, muslimanskim, jevrejskim, šintoističkim vođama i ruskim pravoslavnim sveštenikom.
Sedeći među njima na pozorišnoj sceni, Franjp je pažljivo slušao kako vjerske vođe opisuju svoja vjerovanja, svoj odnos sa nebom i mir i harmoniju koje njihove vjere donose svijetu. Nekoliko puta je rekao da je tradicionalni mongolski „ger“ ili „jurta“, okrugla šatorska kuća, snažan simbol harmonije sa božanskim, toplo mjesto porodičnog jedinstva, otvoreno ka nebu, gdje su stranci dobrodošli.
- Činjenica da se sastajemo na jednom mjestu već šalje poruku – pokazuje da vjerske tradicije, uprkos svojoj posebnosti i raznolikosti, imaju impresivan potencijal za dobrobit društva u cjelini, rekao je Franjo.
Ako bi lideri nacija izabrali put susreta i dijaloga sa drugima, to bi bio odlučujući doprinos okončanju sukoba koji i dalje pogađaju mnoge narode svijeta, rekao je on.
Franjo je u Mongoliji da bi služio jednoj od najmanjih i najnovijih katoličkih zajednica na svijetu i istakao tradiciju tolerancije Mongolije, u regionu gdje su odnosi Svete stolice sa susjednom Kinom i Rusijom često zategnuti. Borba Pekinga protiv vjerskih manjina bila je stalna pozadina ovog putovanja, iako se Vatikan nada da će umjesto toga usmjeriti pažnju na Mongoliju i njenih 1.450 katolika.