Ruska ekonomija, koju pokreću izvoz nafte, gasa i minerala, bilježila je snažan rast tokom poslednje dvije godine uprkos zapadnim sankcijama uvedenim nakon invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, konstatuje britanska agencija, navodeći da se privreda poslednjih mjeseci suočava sa problemima zbog nedostatka radne snage i visokih kamatnih stopa uvedenih radi suzbijanja inflacije, ubrzane rekordnim vojnim izdacima.

To je doprinjelo stvaranju mišljenja među djelom ruske elite da je poželjno rešenje rata pregovorima, tvrde dva izvora upoznata s razmišljanjima u Kremlju, prenosi Nova.rs.

Tramp je obećao da će brzo rješiti sukob u Ukrajini.

Ove nedelje je izjavio da su verovatne dodatne sankcije i tarife Rusiji ako Putin ne pristane na pregovore, dodajući da ruska ekonomija ide ka „velikom problemu“.

Viši savjetnik iz Kremlja rekao je juče da Rusija još uvjek nije dobila konkretne predloge za pregovore.

- Rusija ima ekonomski interes da pregovorima okonča sukob - rekao je bivši zamjenik predsjednika Centralne banke Rusije Oleg Vjugin u intervjuu, navodeći rizik od sve većih ekonomskih poremećaja dok Rusija ubrzava vojnu i odbrambenu potrošnju.

Vjugin, naglašava Rojters, nije bio jedan od pet izvora koji su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti situacije u Rusiji.

Rojters je ranije izvjestio da je Putin spreman da pregovara o opcijama za prekid vatre sa Trampom, ali da ruska teritorijalna osvajanja u Ukrajini moraju biti prihvaćena i da Ukrajina mora odustati od pokušaja da se pridruži NATO pod vođstvom SAD.

Kremlj nije odmah odgovorio na zahtjeve za komentar o Putinovom stavu prema ekonomiji i pregovorima u Ukrajini.

Samo nekoliko dana prije Trampove inauguracije, odlazeća administracija predsjednika SAD Džozefa Bajdena, uvela je najširu seriju sankcija do sada, ciljajući ruske prihode od nafta i gasa.

Bajdenov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven izjavio je da taj potez daje Trampu polugu u pregovorima primjenom ekonomskog pritiska na Rusiju.

Putin, pak, tvrdi kako Rusija može da vodi rat koliko god da to bude potrebno i da Moskva nikad neće popustiti pred drugim silama kada su u pitanju nacionalni interesi.

Nakon pada BDP 2022. godine, ruska privreda je rasla brže od privrede Evropske unije (EU) i SAD u 2023. i 2024. godine, a ove godine Centralna banka i Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđaju rast manji od 1,5 odsto, iako vlada ima nešto optimističniju prognozu.

Putin vjeruje da su ključni ciljevi rata ostvareni, uključujući kontrolu teritorije koja povezuje kopnenu Rusiju sa Krimom i slabljenje ukrajinske vojske, rekao je jedan od izvora.

Putin takođe prepoznaje pritisak koji rat stavlja na ekonomiju, naveo je izvor, ukazujući na „zaista velike probleme“ kao što su uticaj visokih kamatnih stopa na nevojne binznise i industriju.

Rusija je povećala vojnu potrošnju na postsovjetski rekord od 6,3 odsto BDP ove godine, što čini trećinu budžetskih izdataka, što je izazvalo inflaciju.

Vjudin je kazao da će kamatne stope dugoročno stvoriti pritisak na poslovne bilanske preduzeća i banaka.

Dva izbora su kazala da su Putinove frustracije bile očigledne na sastanku sa poslovnim liderima 16. decembra, gdje je kritikovao visoke zvaničnike.

Jedan od izvora izjavio je da je Putin bio očigledno nezadovoljan nakon što je čuo da privatne investicije opadaju zbog visokih troškova kredit