Pišu Anton Trojanovski, Pol Sone i Ana Svenson Za Njujork tajms
Za većinu autoritarnih država između Amerike i Evrope, Trampova uloga izgleda drugačije. U Bjelorusiji, na Kavkazu i u srednjoj Aziji, zemlje koje su nekad bile dio Sovjetskog Saveza sada uživaju beneficije novonastale ljubavi od Vašingtona.
To se dalo primijetiti prošle sedmice kad je Tramp postao prvi predsjednik koji je ugostio lidere svih pet zemalja iz Srednje Azije u Bijeloj kući, te zbog dugogodišnje zabrinutosti oko ljudskih prava, te zbog toga što su moćni saveznici ovih zemalja upravo američki oponenti: Rusija i Kina.
Tramp je promijenio način. Njegov odnos sa Moskvom, kao i stišavanje tenzija sa Pekingom su olakšali ovim azijskim zemljama, bliskim sa Rusijom i Kinom, da grade veze sa Sjedinjenim Američkim Državama. Sada su te zemlje prigrlile ovu priliku, dijelom zato što im bliži odnos sa Vašingtonom daje prednost u relacijama sa Moskom i Pekingom.
Kazahstanski predsjednik, Kasim-Žomart Tokajev, rekao je u intervjuu za Njujork tajms prije posjete Bijeloj kući prošlog četvrtka da "Sjedinjene Američke Države imaju pravo da budu u potpunosti uključene" u vlastitoj zemlji-. Pohvalio je Trampovo trgovinsko primirje sa Kinom, kao i njegov odnos sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
"Ključno je da velike sile nađu zajednički jezik jedna sa drugom" kazao je Tokajev. "Zato bi se moglo reći da sam ja zadovoljan dogovorom između Kine i SAD."
U Srednjoj Aziji, najuticajniji geopolitički igrač je i dalje Rusija, koja još uvijek region posmatra kao dio svoje sfere uticaja na koje ima svako pravo. Ruska invazija na Ukrajinu odjeknula je regionom, gdje su se države borile da izbjegnu uključenje u Putinov rat, a da istovremeno zadrže političke i ekonomske veze sa Moskvom.
Džerard Tol, profesor državnih i međunarodnih poslova na univerzitetu u Virdžiniji, kazao je da lideri bivših Sovjetskih republika, koje popravljaju odnos sa Trampom, znaju da nikad neće pobjeći od dominantne moći Moskve. Ipak, oni istražuju i druge opcije i pokušavaju da pokažu Kremlju da imaju moć da manevrišu, kaže Tol.
"Čak i samim odlaskom u Bijelu kuću šaljete signal Kremlju da ste nezavisni", kazao je Tol.
Lideri Jermenije i Azerbejdžana stigli su u Bijelu kuću u avgustu kako bi potpisali mirovni sporazum o okončanju dugog i krvavog sukoba. To je bio prikaz gubitka moći Rusije u regiji gdje je Kremlj prethodno pokušao da igra ulogu mirotvorca.
U tom procesu, lideri tih zemlja su Sjedinjenim Državama dali ekskluzivno pravo razvoja na tranzitnom koridoru koji bi povezivao dva dijela Azerbejdžana kroz Jermensku teritoriju i nazvali su ga Trampovim putem za međunarodni mir i prosperitet.
Čak i Bjelorusija, najbliži međunarodni saveznik Rusije, prevazišla je svoj međunarodni status izopštenika kako bi uspostavila veze sa Trampovom administracijom. Bijela kuća se obratila bjeloruskom autoritarnom šefu države, Aleksandru Lukašenku, radi podrške u pregovorima sa Moskvom.
U zamjenu za oslobađanje od sankcija, bjeloruski lider je oslobodio desetine političkih zatvorenika na zahtjev Trampove administracije.
Okupljanje u Bijeloj kući prošlog četvrtka pojačao je pokušaje na kojima je još predsjednik Obama radio sa ciljem da održi zajednički sastanak sa pet srednjeazijskih zemalja. Predsjednik Džo Bajden je održao inauguracioni američki samit sa liderim ovih zemalja 2023. godine i obećao da će unaprijediti ljudska prava i pomoći da se uveća ogromno mineralno bogatstvo te oblasti.
Tramp je zanemario ljudska prava, a fokusirao se na postizanje dogovora.
Za lidere Srednje Azije "mnogo je zgodnije sarađivati s Trampom", rekao je Temur Umarov, analitičar u "Karnegi centru za Rusiju i Evroaziju u Berlinu. S njim možete pregovarati o poslu i samo o tome."
Na događaju posvećenom sklapanju poslova, održanom u prozračnoj sali u Kenedi centru u četvrtak poslije podne, državni zvaničnici i poslovni ljudi iz Sjedinjenih Država i Srednje Azije družili su se uz zvuke laganog džeza i čekali svoj red da se popnu na binu i rukuju sa Hauardom Latnikom, sekretarom za trgovinu.
U kratkom obraćanju, Latnik je ponudio mogućnost prodaje čipova vještačke inteligencije kompanije Nvidia, aviona i druge tehnologije, i pozdravio inicijative zemalja Srednje Azije usmjerene na diverzifikaciju energetike i logistiku. Rekao je da je Amerika "otvorena za poslovanje", uključujući i prodaju saveznicima najboljih poluprovodnika, što je, dodao je, "potpuna promjena u odnosu na prethodnu Bajdenovu administraciju."
Aviokompanije iz Kazahstana, Tadžikistana i Uzbekistana obavezale su se da kupe desetine aviona kompanije Boing, dok su Kazahstan i Uzbekistan obećali da će kupiti poljoprivredne mašine u vrijednosti od nekoliko milijardi dolara od kompanije Džon Dir. Kirgistan je saopštio da će nabaviti američke usluge u izgradnji i inženjeringu željezničke infrastrukture. Kazahstan je takođe najavio da će u partnerstvu sa OpenAI i Nvidiom nabaviti čipove za vještačku inteligenciju u vrijednosti do 2 milijarde dolara. Nije jasno koliko je ovih ugovora tek potpisano, a koliko ih je još ranije bilo dogovoreno.
Kompanija Kouv Kapital, firma sa sjedištima u Njujorku i Australiji koja se bavi rudarstvom, zahvalila je u četvrtak Latniku na njegovoj "nepokolebljivoj podršci" u obezbjeđivanju ugovora kojim će ta kompanija pomoći u razvoju ogromnog kazahstanskog nalazišta volframa, metala otpornog na habanje, važnog za proizvodnju oružja.
Predsjednik Kazahstana, Tokajev, izjavio je da je lično odobrio ugovor o volframu. Pohvalio je Trampovu administraciju zbog njegove "efikasnosti i pragmatizma".
Tramp je, zauzvrat, u septembru pohvalio Tokajeva zbog ugovora vrijednog 4 milijarde dolara sa američkom kompanijom o kupovini 300 lokomotiva. Takođe je pohvalio predsjednika Uzbekistana, Šavkata Mirzijojeva, zbog, kako je rekao, ugovora od 8 milijardi dolara kojim bi nacionalna aviokompanija te zemlje kupila čak 22 aviona Boing 787.
Prošle nedjelje, kazahstanski parlament je pokrenuo zakon kojim bi se takozvana "LGBT propaganda" kažnjavala zatvorskom kaznom do 10 dana, po uzoru na slične zakone u Rusiji. Tokajev je u intervjuu u četvrtak rekao da kazahstanska vlada "nema nikakve veze" s tim prijedlogom zakona, opisujući ga kao inicijativu koja potiče "iz naroda". Dodao je da, iako ljudi ne bi trebalo da budu kažnjavani zbog toga što su gej, "takođe bi bilo pogrešno nametati te vrijednosti, naročito djeci."
Tokajev je ranije pohvalio ono što je nazvao Trampovim nastojanjima da "obnovi tradicionalne moralne vrijednosti." Sjedeći naspram Trampa u Bijeloj kući u četvrtak, otišao je i korak dalje: američki predsjednik ga, rekao je, "inspiriše" da sprovodi strategiju "reda i zakona" u Kazahstanu.
Originalni članak objavio je Njujork tajms.
c.2025 The New York Times Company
