Pišu Kim Barker i Konstan Meje za Njujork tajms
Za predsjednika Donalda Trampa, mapa Ukrajine na jednom štafelaju u Ovalnom kabinetu nosila je jasnu poruku. Rusija je zauzela veliki dio teritorije u istočnoj regiji pod nazivom Donbas. Ta je teritorija, obilježena crvenom, izgubljena. Ukrajina je morala da postigne dogovor da bi dobila mir, jer bi u suprotnom rizikovala da izgubi još više.
Za predsjednika Ukrajine, Volodimira Zelenskog, mapa, prikazana na sastanku sa dva predsjednika i evropskim liderima, predstavljala je daleko složeniju sliku. Ovo nije poslovni dogovor ili partija pokera. Ovo je bilo lično.
Daleko od kamera, on je Trampu rekao kako se njegov djed borio u Drugom svjetskom ratu da bi oslobodio gradove Donbasa od nacista. Jednostavno ga se nije mogao odreći.
U srijedu, nekoliko sati kasnije od povratka u Kijev, Zelenski je ponovio te riječi.
"Bilo je mnogo takvih porodica" koji su se borili da oslobode Donbas, rekao je Zelenski novinarima. "Mnogi su pali, mnogi su bili ranjeni. Ja sam objasnio da je ovo naročito bolan trenutak u našoj istoriji i očigledno bolno razdoblje života u Ukrajini. Nije tako jednostavno kao što se nekima možda čini."
Nije jasno kuda će tačno voditi nedavni talas diplomatije koji je predvodio Tramp kako bi se okončao najsmrtonosniji rat u Evropi od Drugog svjetskog rata. Rusija sada pokušava da osvoji posljednjih šest i po hiljada kvadratnih kilometara Donbasa koje još uvijek kontroliše Ukrajina.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin zahtijeva da se Ukrajina odrekne cijelog Donbasa. Njegovi zahtjevi podrazumijevaju i dio kojim upravlja Kijev, u kom živi preko dvesta hiljada Ukrajinaca, u gradovima za čiju se odbranu borio djed Zelenskog.
Godinama je Putin pokušao da manipuliše Ukrajinskom vlašću. Prije invazije, iskoristio je pobunu u regionu koju je podržala Rusija da uguši nadu Ukrajine da će se pridružiti zapadnim organizacijama kao što je NATO. I sada, u četvrtoj godini rata, hoće ne samo da pripoji Donbas, već da ga iskoristi za političku nadmoć protiv Zelenskog, kažu analitičari.
Većina Ukrajinaca se i dalje protivi ustupanju bilo koje teritorije, pokazala su istraživanja, a ukrajinskim ustavom zabranjena je njihova predaja. Zelenski se suočava sa izborom ili da pristane na nešto što se Ukrajincima neće dopasti ili da razbijesni Trampa.
"Bira manje zlo" rekao je Vadim Pristajko, bivši ministar spoljnjih poslova. "Ukrajina će morati da donese odluku i odabere."
Zelenski izbjegava pitanja novinara o tome hoće li ustupiti zemlju, uz riječi da će o tome pričati samo sa Putinom, koji još uvijek nije pristao da se sastane sa njim.
Bivši ukrajinski zvaničnici i politički analitičari kažu da je za Zelenskog jedini način da ubijedi Ukrajince u ustupanje teritorija da Amerika pruži bezbjednosne garancije. To je izmicalo Ukrajini otkad je Tramp isključio članstvo u NATO.
Ali garancija bi morala biti jaka, na primjer, sa nekom kombinacijom evropskih trupa i američke vazdušne podrške, što bi odvratilo Rusiju od budućih napada.
Balaš Jarabik, bivši politički savjetnik Evropske unije u Kijevu, rekao je da Ukrajina možda došla do tačke u kojoj bi mogla prihvatiti odricanje od teritorije "za mirovni sporazum koji donosi zapadne bezbjednosne garancije Ukrajini." Dodao je: "Ako u razmjeni treba da se odrekne Donbasa, mislim da bi to prihvatila."
Tramp je ove teritorijalna ustupanja nazvao "razmjenom zemlje", nagovještavajući da će Rusija, koja kontroliše skoro dvadeset posto Ukrajine, vratiti neke teritorije, možda nešto malo zemlje u sjevernoistočnoj Ukrajini.
Trampova administracija vjeruje da ove "razmjene mogu biti korisne za Ukrajinu jer smatraju da će Donbas uskoro pasti, kao i da Ukrajina nema na račun čega više da pregovara" izjavio je Maksim Skrinpčenko, predsjednik Transatlantskog centra za dijalog, istraživačku grupu u Kijevu.
Ukrajinci to drugačije vide, dodao je on. Rusija je malo napredovala u toj regiji u prethodne tri godine. Ustupanja onoga što je ostalo od Donbasa bi sada značilo predaju i gradova i utvrđenja koje bi Rusiji pomogle da započnu neku buduću invaziju.
Donbas je nekad bio pro-ruska provincija. Veći dio od šest i po miliona stanovnika govorilo je samo ruski, a ukrajinski nimalo i gotovi svi do jednog su glasali sa pro-ruskog predsjednika Viktora Janukoviča 2010. godine.
Kada je zbog pro-evropskih protesta Janukovič bio primoran da da ostavku početkom 2014. godine, Rusija je brzo odreagovala. Prvo je zauzela poluostrvo Krim. Zatim je oformila separatistički pokret koji je, uz pomoć ruskih trupa, zauzeo trećinu Donbasa u jednom blijedom sukobu koji je nagovijestio današnji rat.
Vlada Ukrajine je razmatrala mogućnost da određenim oblastima Donbasa dodijeli samoupravu kako bi se riješio konflikt nakon mirovnog sporazuma postignutog u februaru 2015. godine u Belorusiji, iako je Putin želio da bilo koji autonomni Donbas ima pravo veta nad Kijevom, naročito kada je reč o nadi da se priključi NATO-u.
"Cilj je bio pretvoriti Ukrajinu u zemlju koja ne bi mogla da ostvari punu suverenost, posebno kada je reč o njenoj spoljnoj politici," rekao je Heri Nedeljku, direktor u Rasmusen Global (Rasmussen Global), istraživačkoj organizaciji.
Kako su se pregovori odugovlačili, Zelenski, politički novajlija, kandidovao se za predsednika Ukrajine 2019. godine uz obećanje da će sa Rusijom sklopiti mir.
Zelenski je pobijedio. Tada je bio otvoren za ideju kompromisa i dodjele "specijalnog statusa" Donbasu. Mislio je da može postići sporazum o okončanju rata na mirovnom samitu u Parizu sa Putinom u decembru 2019. Ali kod kuće, suočavao se sa političkim pritiscima da izbjegne bilo kakav sporazum koji bi značio odricanje kontrole Ukrajine nad Donbasom.
"Činilo se da biste se lijepo slagali sa Rusima", rekao je Igor Novikov, tadašnji savjetnik predsjednika, napominjući da je Moskva pristala na razmjenu zatvorenika i djelovala zainteresovano za pregovore.
"Čim je došlo do sastanka u Parizu, mislim da je Zelenski prvi shvatio da ne može postići dogovor sa Rusijom" dodao je. "On je u Parizu tada potpunio promijenio stav, a to je naljutilo Putina."
U februaru 2022, Rusija je započela potpunu invaziju na Ukrajinu, gutajući gradove u Donbasu i protjerući milione iz svojih domova. U šoku zbog invazije, izgledalo je kao da Zelenski ponovo razmatra dodjeljivanje autonomije Donbasu.
"Možemo da diskutujemo i nađemo kompromis o tome šta će biti s ovim teritorijama", rekao je on za ABC News nedelju dana nakon invazije.
Ali nakon što su ukrajinske trupe odbile ruske snage, i nakon što su masovna ubijanja ukrajinskih civila postala javna, njegovo mišljenjo se ponovo promijenilo. On je zagovarao da Ukrajina povrati Donbas, čak i delove koje je Rusija zauzela pre invazije.
Dok je Rusija napredovala na ratištu, Zelenski je prošle jeseni prvi put govorio o ideji privremenog ustupanja okupirane teritorije Rusiji u zamjenu za bezbjednosnu garanciju članstva u NATO-u. Tramp je odbacio tu ideju.
Na sreću Zelenskog, Tramp je prošle sedmice rekao da bi SAD učestvovale u pružanju bezbjednosnih garancija za Ukrajinu. Marko Rubio, američki državni sekretar i savjetnik za državnu bjezbjednost, radi na utvrđivanju detalja.
Da li bi Rusija prihvatila takve garancije - to je pravo pitanje. Ukrajina želi zaštitu sličnu NATO-u, ali je Rusija prije deceniju započela rat u Donbasu dijelimo da bi blokirala put Kijeva ka NATO-u. Zašto bi onda Rusija sada dozvolila ozbiljne bezbjednosne garancije?
"Dakle, u suštini smo se vratili na početak," rekao je Nedelьku, analitičar iz Rasmusen Global. Osim ako se na Putina ne izvrši pritisak da nešto promijeni, dodao je, "ništa se neće dogoditi" u pogledu mirovnih pregovora u bliskoj budućnosti. Umjesto toga, kako je naglasio, "vidim da će biti još borbi."
Originalni članak objavio je Njujork tajms.
c.2025 The New York Times Company
