Niko nije glasniji od ranoranilaca koji se svima hvale jutarnjim trčanjem prije posla. S druge strane, noćne ptice često su ponosne na svoju produktivnost u sitne sate dok svi drugi spavaju.
Međutim, nova studija objavljena u časopisu "Nature Communications" ukazuju na to da stvar nije tako crno-bijela. Umjesto samo dva tabora, naučnici tvrde da zapravo postoji pet „podtipova" spavača, određenih dijelovima dana kada se ljudi osjećaju najbudnijima ili najspremnijima za san, prenosi Tportal.
I dok su ranija istraživanja povezivala navike "noćnih ptica" sa lošijim zdravljem srca i mentalnim problemima, a rano ustajanje smatrala receptom za dobrobit, najnoviji nalazi tima sa Univerziteta Mekgil u Kanadi to dovode u pitanje. Ukazuju na to da je odnos između vaše rutine spavanja i zdravlja složeniji nego što mislite, prenosi N1.
Pet tipova spavača
Koristeći snimanje mozga, upitnike i medicinsku dokumentaciju više od 27.000 odraslih, istraživači su identifikovali pet specifičnih podtipova, a svaki nosi svoje rizike i prednosti:
Podtip 1: Kognitivno sposobna noćna ptica
Ovaj obrazac spavanja karakterističan je za „noćne ptice" koje, uprkos kasnom odlasku na spavanje, pokazuju bolje kognitivne performanse od svih ostalih grupa.
Međutim, ovaj tip često ima poteškoća s regulacijom emocija. Povezan je s rizičnim životnim navikama poput brze vožnje, prekomjernog korišćenja mobilnog telefona, konzumacije alkohola i pušenja. Zanimljivo je da ovaj profil često korelira sa životnim faktorima poput života s djecom i smanjene izloženosti sunčevoj svjetlosti.
Podtip 2: Neaktivna noćna ptica
Druga grupa noćnih ptica ima manje povoljan profil. Povezana je s igranjem video-igara, nižim primanjima i slabijim učešćem u sportu ili fizičkoj aktivnosti.
Ovaj podtip često se poklapa s pušenjem, depresijom i varijablama vezanim za kardiovaskularne rizike ili bolesti. Za razliku od prve grupe, ovdje nema kognitivne prednosti koja bi kompenzovala rizike.
Podtip 3: Uspešni ranoranilac
Ovo je klasična slika „zdravog ranoranioca". Povezan je s visokim obrazovanjem, nepušenjem, rijetkom konzumacijom alkohola i manjim preuzimanjem rizika.
Ljudi u ovoj grupi imaju najmanje zdravstvenih problema uopšte. Ipak, nije sve savršeno – skloniji su nervozi i pretjeranoj brizi, iako nemaju drugih značajnih problema s regulacijom emocija.
Podtip 4: Depresivni ranoranilac
Ovaj podtip direktno ruši mit da je rano ustajanje uvek zdravo. Češći je kod žena i snažno je povezan sa simptomima depresije, uzimanjem antidepresiva, poremećajima menstruacije i nižim nivoima testosterona.
Iako ustaju rano, ovi pojedinci ne uživaju benefite kao oni iz treće grupe, što dokazuje da sam čin ranog buđenja nije garancija mentalnog zdravlja.
Podtip 5: Rizična noćna ptica
Treći noćni obrazac dominantan je kod muškaraca i nosi specifične fizičke rizike. Povezan je s kardiovaskularnim problemima, obrascima ćelavosti i bolestima prostate.
Ova grupa sklonija je konzumiranju alkohola, pušenju, korišćenju kanabisa, rizičnom ponašanju, depresiji i visokom krvnom pritisku. Takođe imaju povišene nivoe testosterona.
Šta to znači za vaše zdravlje?
Glavni autor studije Le Džou, doktorand na Univerzitetu Mekgil, koristi izraz „biološka raznolikost" kako bi opisao ove nalaze. Drugim riječima, svako je drugačiji i ne postoji savršena rutina spavanja koja odgovara svima.
"Ovi podtipovi nisu definisani samo vremenom odlaska na spavanje ili buđenja", dodaje Danilo Bzdok, vanredni profesor na Mekgilu i dodaje da "oni odražavaju složenu interakciju genetskih, okruženjskih i životnih faktora".
Studija je pokazala da, suprotno uvreženom mišljenju, noćne ptice (podtip 1) mogu biti kognitivno superiornije, dok neki ranoranioci (podtip 4) mogu biti pod velikim rizikom od depresije.
Koliko sna vam je zapravo potrebno?
Prema Harvard Medical Schoolu, prosjek je oko osam sati, ali može varirati od šest do devet.
Najbolji test je jednostavan: ako se budite odmorni, imate energije i dobro funkcionišete tokom dana, vjerovatno spavate dovoljno, bez obzira na to šta kaže vaša pametna narukvica.
Kako poboljšati san?
Budući da se čini da je naša rutina spavanja dijelom ukorenjena u genetici, stručnjaci savjetuju da radimo s telom, a ne protiv njega. Ako ste prirodno noćna ptica, forsiranje strogog jutarnjeg rasporeda možda neće biti prijatno, ali doslednost može pomoći.
„Imati dosledno vrijeme odlaska na spavanje i buđenja jedna je od najboljih stvari koje možete učiniti, ne samo za san nego i za zdravlje", ističe Emili Kapodilupo, stručnjakinja za istraživanje podataka. To smanjuje upale i rizik od dijabetesa tipa 2.
Za one koji žele da budu budniji ujutru, ključ je u svjetlosti.
"To može biti jednostavno poput otvaranja roletni ujutru i puštanja sunca na lice", savjetuje Kapodilupo i dodaje da "sunčeva svjetlost poboljšava raspoloženje i govori vašem cirkadijalnom ritmu da je vrijeme za buđenje".
