
Knjiga pisca, istoričara i novinara Žan-Arnoa Deransa "Crna Gora - Kameno more" predstavljena je publici 18. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja. Pored autora u promociji su učestvovali Johan Uhres, direktor Francuskog instituta, princ Nikola Petrovića i istoričar, akademik Šerbo Rastoder, a prevodila je književnica Milica Šćepanović. Sudeći po razgovoru, knjiga je sažet prikaz istorijskih i savremenih političkih prilika u Crnoj Gori, iz ugla Deransa.
Kako je naveo Uhres, koji je bio i moderator promocije, ova Deransova knjiga još nije prevedena s francuskog na naš jezik, pa je iskoristio priliku da pozove ovdašnje izdavače i prevodioce da porade na tome.
Derans, koji se malo obraćao na našem, malo na francuskom jeziku, naveo je da se u Crnoj Gori prvi put obreo 1998. godine, kao zemlji tranzita na putu ka Srbiji i Kosovu, gdje je pratio tadašnje aktuelne događaje. Crna Gora, ističe, zauzima posebno mjesto u njegovoj ličnoj istoriji, jer ovdje je, dodaje, mnogo naučio i kao čovjek i kao novinar. U Crnu Goru je došao poslušavši savjet princa Nikole Petrovića da vrijedi posjetiti "srce Balkana". Prisjetio se i saradnje s ovdašnjim novinarima i prevodiocima, kao i osnivanja sajta "Kurir d`Balkan".
– Knjigu sam napisao na predlog belgijske izdavačke kuće koja ju je i objavila. Pritom, imao sam dvije ideje na umu - da ljudi bolje upoznaju Crnu Goru, naročito frankofona publika, a pritom i da prikažem moje sopstveno viđenje Crne Gore. Ista kuća naredne sedmice objaviće još jednu moju knjigu, a vezanu za region Jadranskog mora - rekao je Derans, između ostalog.
Prof. Rastoder je naveo da je Derans knjigom iskazao svoju ljubav i simpatiju prema Crnoj Gori, koju naziva "malom i lijepom", i da nije prvi koji se upustio u taj posao. Dodao je, da je za njega Crna Gora i komplikovana, pohvalivši njegova zapažanja vezana za neke detalje svakodnevnog življenja. Rastoder posebno vrijednim smatra Deransovu "rekapitulaciju" crnogorsko-francuskih odnosa.
Princ Petrović istakao je da se uprkos svim predviđanjima u Crnoj Gori nije desilo što i u drugim jugoslovenskim republikama prilikom raspada. Razlog tome vidi u činjenici da su građani Crne Gore odlučili da ne budu autodestruktivni. Ovom prilikom najavio je i revitalizaciju Cetinjskog bijenala.
Коментари (0)
Оставите свој коментар