Austrijsko-srpska umjetnica Ana Hofner eks Prvulović održala je u "Botaničkoj bašti", galeriji Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore, predavanje naslovljeno "`Umjetnice` sa/bez države – zašto pamtiti nasljeđe nesvrstanih?".
Predavanje Ane Hofner sastavni je dio izložbe "Duhovna dekolonizacija", koja je zatvorena prekjuče, a koja je rezultat saradnje ove umjetnice sa kustoskim timom projekta MSUCG "Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja", koji čine Anita Ćulafić, Marina Čelebić, Nada Baković i Natalija Vujošević.
Ana Hofner se tokom predavanja fokusirala na nužnu potrebu da savremena umjetnost počne da crpi i uči iz iskustva Pokreta nesvrstanih zemalja, i to ne samo političkih, već i kulturnih i umjetničkih, kao i socijalnih praksi, što je potkrijepila djelovanjem zasnovanim na prijateljstvu jugoslovenske-slovenačke političarke i feministkinje Vide Tomšič i njene indijske koleginice Vine Mazumdar.
Tokom predavanja Hofner je više puta istakla i potrebu da umjetnost preuzme i feministička i socijalistička iskustva i perspektive koje su postojale u okrilju nesvrstanih. No, istakla je i da je Pokret nesvrstanih, često gajio i maskulinistička i liberalno kapitalistička stanovišta, što se proteže još i danas, a ogleda se u retorici lidera zemalja, koja iako je antiimperijalistička nije uvijek odoljela slasti autoritarnih režima.
– Možemo pronaći neke za nas neophodne zaključke o nasljeđu feminističkog marksizma i modernističke umjetnosti u samoj ideji nesvrstanosti - rekla je Hofner, između ostalog.
Nakon predavanja publika je imala priliku da pored Hofner i Vujošević čuje i Ćulafić i Baković, njihova iskustva rada na ovom projektu, ali i iskustva vezana za prve korake u formiranju kolekcije nesvrstanih, kao i o njenom značaju danas ne samo u Crnoj Gori nego globalno.
Ž.J.
Komentari (0)
Ostavite svoj komentar