Književniku Đorđu Sladoju uručena nagrada Miodrag Ćupić"

Regionalna književna nagrada "Miodrag Ćupić", koju dodjeljuje Fondacija "Branka i Miodrag Ćupić", uručena je danas ovogodišnjem dobitniku Đorđu Sladoju u Njegoševoj sali Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja

Izuzetnom pjesniku i književnom kritičaru, Đorđu Sladoju, nagrada s Ćupićevim imenom pripala je odlukom žirija za njegov prvi roman "Riba zvana gaovica". Odluku da se nagrada dodijeli Sladoju donio je žiri u sastavu prof. dr Radoje Golović, mr Aleksandar Ćuković i Branislav Zubović.

Sveštenik mr Predrag Šćepanović ovom prilikom podsjetio je na činjenicu da je roman "Jadi Gorčina Petrovića" Miodraga Ćupića bio ne samo cenzurisan, već i javno spaljen, dok je književnik bio osuđen zbog ovog djela. Istakao je i da je Miodrag Ćupić uprkos svemu što mu se dogodilo kao kritičaru nekadašnjeg sistema, ostao uspravan i bio moralna vertikala.

– Možda postoje i značajnije nagrade od ove, ali, teško da je, kako je rekao i Branimir Šćepanović, u književnosti bilo moralnije ličnosti od Miodraga Ćupića - naveo je Šćepanović, dodajući i da i iza Sladojeve književne vrijednosti stoji i ljudski stameni lik.

Pisanje je moralni čin naročite vrste

Nakon uručenja nagrade koja se sastoji od plakete s Ćupićevim likom, diplome, sabranih Ćupićevih djela i novčanog dijela, prisutnima se obratio i laureat Đorđo Sladoje.

Izdržavati uslovnu kaznu, odnosno živjeti na uslovnoj slobodi, najteža je kazna za jednog stvaraoca, rekao je Sladoje, napominjući da to znači da ti doušnici dahću za vratom, a nevidljivi cenzori preko ramena kontrolišu svako slovo. Takva sudbina, zapala je Ćupića, podsjeća Sladoje, dodajući da snagom duha Ćupić nije skliznuo u autocenzuru.

– Ćupić je posjedovao izuzetan pripovjedački dar, bogat jezik čiji je izvanredan znalac bio, iskušavajući njegove izražajne mogućnosti na koje se nikada nije požalio. Moglo bi se reći i da je njegovo djelo još jedan trijumf vukovskog jezika o kojem danas niko ne brine osim književnika i lingvista - rekao je Sladoje, između ostalog.

– Za ovog visokog službenika srpskog jezika pisanje je bilo moralni čin naročite vrste - rekao je Sladoje besjedeći o Ćupiću.

Pjesnik Andrija Radulović, koji je uključen u rad Fondacije, istakao je da je Sladoje kao jedan od najznačajnijih živih srpskih pjesnika napravio veliki iskorak napisavši roman.

– Roman je pun iznenađenja. Pisan je s posebnom svježinom, iz puno uglova - rekao je Radulović, dodajući da je Sladoje jedan od rijetkih pjesnika koji se uspješno okušao i u prozi.

Ćuković je potom pročitao obrazloženje žirija, navodeći da Ćupića i Sladoja na prvom mjestu povezuje andrićevska tragika, ali i dijagnoza svijeta u kome živimo, kako u blurbu knjige stoji - "tragikomičnoj autobiografiji o Srbima". Pritom, vodeći nas kroz neveselu istoriju koju ublažava smijeh kao nasušna potreba, bez kojeg je teško prihvatiti i prošlost i sadašnjost, dodao je Ćuković.

– Sladoje je uspio da pronikne u nove dimenzije ironije, čovjekove prirode i duhovnosti, ukazujući na zdrave osnove kritike svih anomalija kao jedinim mehanizmom smislenog samoodržanja u vremenu bez logike i poretka - navodi žiri, dodajući da Sladoje na interesantan način tretira ideološke zablude i mehanizme uticaja na javnio mnjenje.

Prisutnima se obratio i Novica Đurić, predsjednik Udruženja književnika Crne Gore.

– Današnje uručenje nagrade "Miodrag Ćupić" klasiku srpskog pjesništva, Đorđu Sladoju, predstavlja pobjedu poezije nad mešetarima književnih nagrada na srpskom govornom području. Nagradu je dobio autor romana "Riba zvana gaovica", ali i prije te knjige, Sladojev virus velikog stiha zagospodario je izdavačkim kućama, književnim časopisima, festivalima, večerima poezije, i dokazao da samo oni koji pišu srcem opstaju, bez obzira na vrijeme u kojem stvaraju ili da li su miljenici onih koji značajno odlučuju o sudbini djela, a time i njihovih autora - rekao je Đurić, potom se podrobnije pozabavivši i djelom Miodraga Ćupića, čija borba protiv cenzure ostaje trajna inspiracija umjetnicima.