Iza "Maskarade" se krije jedna životna priča, iskrena priča, i sve ono što se dešava u ovoj predstavi su elementi stvarnog života. Iako se stalno pominje usnuli grad, za koreografa, baletskog igrača i pedagoga Aleksandra Ilića, scena za "Maskaradu" je primorski grad, u koji se priprema za feštu, za jednu pravu maškaradu.
- U tom gradu se skupljaju mladi na trgu, zaljubljuju se, sreću, razmjenjuju svoje tajne. I nesvjesno ulaze u sukob oko jednog mladića koji je jedini trenutno u tom gradu. Sve se završava jednom euforijom, hipnozom uz malo pjenušavog vina i malog slavlja. Mjesec je pun, "mesec je zreo" što bih rekao Bajaga, i počinje valcer u okviru koga oni, eto, u tom svom zanosu mladosti, igraju do iznemoglosti - otkriva nam Ilić priču koja se krije iza baleta "Maskarada", novog projekta Baletskog studija Muzičkog centra Crne Gore (MCCG).
"Maskarada" šalje lijepu emociju i sve ono što on kao umjetnik vjeruje, kaže Ilić, a to su ljubav, snovi, potreba za traganjem za novim izazovima.
U "Maskaradi" koja će premijerno biti izvedena sjutra (24. januar) na Velikoj sceni MCCG, sa početkom u 20 sati igraju Ksenija Sinđić, Staša Šćepanović, Katarina Vujošević, Tamara Radonjić, Tijana Dragović, Danijela Simić, Katarina Vujošević, Alina Tsoumou, Jana Jovićević i Vladimir Sekulić.
Koreograf je Aleksandar Ilić, asistentkinja koreografa je Federika Vinćifori. Dizajn zvuka uradio je Dejan Božović, a kostime Aleksandra Moštrokol.
"Mskarada" je dio cjeline koju čine i predstave "Tre sorele" i "Mediteran", potvrđuje Ilić.
- Ne bih odvajao uopšte prve dvije predstave koje su nastale u okviru ovog baletskog studija, i koje su na neki način bile priprema za stvaranje crnogorskog baletskog ansambla. Njihov kvalitet u odnosu na "Maskaradu" ne može da se umanji. To su sve snažne i vrlo tehnički dobre predstave i na neki način mi s maskaradom sad upotpunjujemo repertoar ovog ansambla - istakao jnj on najavljujući da će publika vrlo brzo imati priliku da vidi "Tre sorele" u jednoj adaptaciji, a nada se i "Mediteran".
Osvrćući se na dosadašnji rad Baltskog studija Ilić je izrazio zadovoljstvo činjenicom da se što j baletska umjetnost na ovaj način našla svoje mjesto i u Crnoj Gori.
- Mi smo jedna vrlo, mislim na sve igrače sa prostora nekadašnje Jugoslavije i ovog našeg Balkana, jedna mala porodica koja se vrlo dobro poznaje i vrlo smo svi vezani, i pored mene tu su i druge kolege koje žele da pomognu da baletski ansambl zaista raširenim krilima krene i na tržište i da se otvara prema drugim kućama. Sada je jedino važno da su igrači motivisani, da imaju uslove za rad na zavidnom nivou. Mnoge trupe nemaju uslove kakve imaju balerine ovdje. Njihov jedini posao je da dobro rade, da čuvaju ovo. Neke od njih će sigurno postati vremenom novi baletski producenti i koreografi, kao i baletski pedagozi. Mi smo samo tu da pomognemo kad je potrebnoda uskočimo sa savetima. Nećemo ih pustiti, tu smo - naglašava Ilić.
Ono što će trebati Baletskom ansamblu je jedan dobar producent koji će imati sluha i prepoznati šta je po ukusu publike, šta ona traži, i to uskladiti sa kapacitetima ansambla, zaključio je Ilić.
