Izložba "Zagreb in spe – Mali predmeti, velike priče" koncipirana je na način da doslovno bude dostupna svima, pa tako i OSI. To znači da publika ima priliku da vidi, ali i taktilno osjeti replike ako su u pitanju slabovide ili slijepe osobe, šest predmeta pronađenih na arheološkim lokalitetima Zagreba. Takođe, mislilo se i na osobe sa oštećenjem ili nedostatkom sluha, koje mogu pogledati video na kojem je objašnjenje na znakovnom jeziku. Sastavni dio postavke su i panoi sa tekstovima i fotografijama Zagreba tokom 19. i početkom 20. vijeka, gdje se može vidjeti kako je u tom periodu izgledao grad i mjesta gdje su sada savremena arheološka nalazišta, a gdje su pronađeni ovi artefakti.
Na otvaranju izložbe prisutnima se najprije obratila direktorka podgoričkog Muzeja mr Ivana Ćupić, iskazujući zadovoljstvo saradnjom s kolegama iz Zagreba.
Naziv izložbe "Zagreb in spe" kako nam je objasnila Bugar je svojevrsna igra riječima. Jer, "in spe" označava nešto što tek treba da se desi, pa iako je riječ o arheologiji, dodaje ona, htjeli su da najave arheološki Zagreb ili pragrad koji će „nastati”.
– U poimanju ljudi, pa čak i stanovnika Zagreba, razmišlja se o Zagrebu kao srednjovjekovnom gradu. Ne razmišlja se puno o njegovoj praistoriji, antici, ranom srednjem vijeku, tako da smo ovom igrom riječi, htjeli da zapitaju šta to zapravo znači - kaže Bugar.
Navodi i da su se namjerno opredijelili da prikažu male predmete, i male replike. Namjerno su htjeli da to budu predmeti koji stanu u ruku, i da predmet, bilo da vide ili ne vide, kad ga stave u ruku osjete na pravi način.
– Važno je da osoba koja je slijepa i slabovida da osjeti taj predmet i da ga može lijepo doživjeti, ali, da ga mogu opipavati i druge osobe. Jer mi svi koji smo videće osobe, zapravo smo naučeni da gledamo originale i da ih ne opipavamo. Još kao mali smo bili upozoravani - nemoj dirati - kaže Bugar.
Navodi i da pored replika, u njihovom muzeju dopuštaju osobama s problemima vida da opipavaju i neke originale, ne samo replike.
Na panoima je prikazan Zagreb 19. i početka 20. vijeka kada je naglo počeo da se razvija. No, dodaje Bugar, to je dovelo i do oštećenja i nestajanja nekih arheoloških lokaliteta.
– Šest predmeta koji su pred vama odabrani iz Muzeja grada Zagreba imaju u sebi potencijal da ožive priču o prostoru, vremenu i ljudima u vrlo dalekoj prošlosti Zagreba. Upoznaju nas s vremenom u kojem su nastali, a u rasponu vremena od nekoliko hiljada godina. Ovom izložbom pokušavamo senzibilisati javnost na potrebu aktivnijeg očuvanja i afirmacije arheološke kulturne baštine na prostoru u kojem živimo - rekla je Ćupić.
Kustos podgoričkih Muzeja Dragan Radović takođe je iskazao zadovoljstvo saradnjom zahvaljujući kolegama iz Zagreba, i istakao da je brojna publika na otvaranju potvrda da rade ispravno.
Autorka izložbe Aleksandra Bugar navela je da je ova izložba samo jedan u nizu projekata njihovog muzeja koji se tiču inkluzivnosti i pristupačnosti muzejskih fondova svim kategorijama muzejske publike, a koje traje već 25 godina. To je rezultovalo, dodaje ona, njihovom stalnom postavkom koja je prilagođena OSI.
– Muzeji su muzeji za sve i nikoga ne smijemo isključiti. Godine 2020. postali smo članovi Međunarodne muzejske zajednice koja podstiče inkluzivnost, pristupačnost i jednakost i onda smo krenuli raditi i povremene izložbe prilagođene osobama sa invaliditetom, međutim to su, kako mi volimo reći - izložbe za sve - rekla je Bugar.
Zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević otvorio je izložbu. Ovom prilikom istakao je potrebu intenziviranja arheoloških istraživanja i iskopavanja i kod nas, a čiji bi artefakti i rezultati doprinijeli i kvalitetnoj muzejskoj postavci.
Коментари (0)
Оставите свој коментар