Obraćanje Lalatovića / -FOTO: ŽELjKO ŠAPURIĆ

Njegoš je pjesnik slobode koji nije trpio ideološka skraćenja

Tradicionalna kulturna manifestacija "Dani Njegoševi", 14. po redu u organizaciji Književnog društva "Njegoš" počinje večeras u 19 časova u Parohijskom domu u Nikšiću promocijom antologije savremenog srpskog pjesništva "Iz veka u vek". Autor antologije je ruski književnik i kritičar Sergej Glavjuk

Povodom početka manifestacije „Dani Njegoševi” danas je održana konferencija za novinare. Kako je navedeno, manifestacija će se ove godine održavati u dva termina, u Nikšiću, Podgorici i na Cetinju.

Govoreći o programima "Dana Njegoševih" Milica Bakrač je rekla da će 11. novembra održati omaž nedavno preminulom pjesniku Iliji Lakušiću u Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović" u Podgorici. Istog dana u večernjim satima, na Cetinju, u Njegoševoj sali održaće se promocija drugog izdanja "Bilježnice" u izdanju Književnog društva "Njegoš". Na završnoj večeri, 12. novembra, u nikšićkom "Zahumlju" biće promovisano novo izdanje zbornika "Pisma iz Crne Gore", u kojem su sabrane pjesme deset savremenih pjesnika iz Crne Gore, u prevodu na rumunski jezik naše pjesnikinje Ljubice Rajkić koja živi u Rumuniji.

Savremeni čuvari tradicije

Novinarima se obratio i Sergej Glavjuk, navodeći da je antologija prvo izdanje doživjela prije 25 godina. Kako kaže, smatrao je i tada i sad, da je potrebno baviti se stvaralaštvom srpskih pjesnika.

– Bio je potreban novi pogled, bile su potrebne nove izmjene, jer sa vremenom sve dobija nove oblike. Odnosi između slovenskih naroda se kolebaju od dobrih do netrpeljivosti, ili kao što je rekao Puškin od "bratstva do konflikta". Veza između slovenskih naroda najviše se ogleda u mentalitetu i u kulturnoj tradiciji. Bilo koji konflikt na početku počinje na polju informacija, a prava poezija otvara srca i zbližava narode. Ovo je dvojezična antologija sa paralelnim tekstovima u originalu i prevodom na ruski jezik - kazao je Glavjuk, dodajući da, što se tiče srpske poezije ona je izuzetno zanimljiva, zato što sa jedne strane ona teži savremenosti, a sa druge strane čuva svoju tradiciju i svoje korijene.

– Pogotovo se to ogleda u djelima Matije Bećkovića, Dobrice Erića, Radomira Andrića, Milutina Mićovića, Radomira Uljarevića, Budimira Dubaka i Milice Bakrač. Što se tiče odabira pjesnika nije bilo važno u kojim dijelovima svijeta oni žive, već je bitno bilo da se bave srpskom književnošću i da je proučavaju - rekao je Glavjuk.

Potpredsjednik Skupštine opštine Nikšić Arsenije Lalatović saopštio je da se ovogodišnja svetkovina u slavu velikog pjesnika, vladike Crne Gore Njegoša odvija uz pokroviteljstvo Opštine Nikšić i Mitropolije crnogorsko-primorske.

Na konferenciji je govorio i predsjednik Književnog društva "Njegoš" Milutin Mićović.

– Njegoš je obasjao i čovjeka i narod, pokrenuo njegov duh da se usmjerava ka najdubljim pitanjima, dao mu je borbenu silu da se pojaka sa svim iskušenjima koje nose vremena - rekao je Mićović. Vladika Rade Tomov, dodaje, borio se za čovjeka, pokrećući u njemu najdublja pitanja postojanja, koja mogu da žive i da se razvijaju i da stvaraju čovjeka ukoliko je on slobodan.

– Njegoš je pjesnik slobode i nikakva skraćenja, pa ni ideološka nije trpio. Zato je od svih režima bio skraćivan, a u Crnoj Gori je ostao pokušaj da se Njegoš svede na lokalno. Njegoš je takođe živio u vrijeme okupacije srpskog naroda i možemo reći dvostruke okupacije - agarjanske i evropske. Imamo njegovu riječ kad se obratio jednom engleskom lordu da mu potpiše knjigu, a on mu rekao – "Ja sam nesrećni vladar jednog nesrećnog naroda, maloga plemena. A vaš evropski duh i ponašanje i politika drži mrtvu tursku ruku pod našim grlom". To su globalni odnosi koji su i tada i danas slični. Ali, Njegoš je imao tu silu da pokrene čovjeka iz dubine i da ga okrene nebu, i da ga okrene Bogu i da taj čovjek proslavi Boga u narodu i Boga u čovjeku. I zato su "Njegoševi dani" i Njegoševe svečanosti puni duhovne svečanosti - rekao je Mićović, naglašavajući da Njegoš stoji u središtu srpske kulture, srpskog pamćenja.