Doktor lingivstičkih nauka, redovni profesor za savremeni srpski jezik, stilistiku i opštu lingvistiku, prof. dr Miloš Kovačević ocijenio je da niko od lingvista nije učestvovao u svemu što je pisano o rodu na prostoru bivše Jugoslavije. Kako je rekao, kad se pogleda šta je uopšte problem roda u samoj lingvistici, onda se mora reći da između roda i pola ne postoji obavezna veza. Kovačević je napomenuo da je 20. vijek, naročito strukturalizam, koji se kod Tomasa Kuna smatra četvrtom naučnom revolucijom u svijetu, zapravo iznjedrio neka od pravila koja se tiču samoga roda, a koja je napravio Roman Jakobson unutar Praškog lingvističkog kružoka.

– On je, na primjer, rekao da kad govorimo o rodu uopšte, onda moramo govoriti o markiranom i nemarkiranom rodu. A markirani i nemarkirani rod su zapravo istorijska kategorija. Markirano je uvijek ono što pokriva manji, a nemarkirano ono što pokriva veći broj entiteta. Ako bismo tako gledali, po broju, onda bismo mogli reći da je markirana kategorija uvijek množina. Zato, kad god kažemo nešto u množini, ono mora podrazumijevati najmanje dvoje, a više od jedan. Ali je nemarkirana kategorija jednina, zato što u jednini možete da iskažete i veći broj pojmova. Na primjer, uzmete zbirne imenice i odjednom vidite "trnje", "granje", i tako dalje. S te strane, preneseno na rod, onda se kaže da je zapravo ženski rod markiran, a muški nemarkiran. Na primjer - za Mariju se može reći da je i profesor i profesorka i profesorica, ali za Miloša samo da je profesor. S te strane, muški rod pokriva i muški i ženski rod na gramatičkom planu, a ženski rod pokriva samo ženski pol, bukvalno rečeno. I to je bilo bukvalno pravilo koje je važilo za gotovo sve indoevropske jezike - kazao je Kovačević.Kako je dodao, kasnije su se pojavile teorije koje ukazuju da nema markiranosti u samom rodu.

Dio publike koja je prisustvovala okruglom stolu

-FOTO: NIKOLA TODOROVIĆ

– Bukvalno rečeno, u svemu što može muški rod žene treba da se izjednače u tom rodu, da bismo jednostavno dobili apsolutnu ekvivalentnost između muškog i ženskog roda - naveo je Kovačević.

Naučni saradnik na Institutu za evropske studije, doktor filozofije Miša Đurković kaže da je putujući po svijetu posljednjih godina imao priliku da vidi kako su u najrazličitijim dijelovima planete, od SAD-a do Irana, ove teme proizvele ozbiljne posljedice po tretman toga šta je čovjek uopšte i kako tretiramo identitet.

Magistarka filologije i prevoditeljka, Marija Stajić ocijenila je da se na nedavno održanim Olimpijskim igrama organizatori nisu nimalo ustručavali da otvoreno podrže uspostavljanje novog svjetskog poretka. U vezi sa tim, kako je navela, došlo je do brisanja suštinskih odlika našeg identiteta.