Odluku da nagrada Festivala "Ćirlicom" bude dodijeljena prof. Bojović jednoglasno je donio žiri u sastavu: Radomir Uljarević, predsjednik Udruženja izdavača i knjižara Crne, Mila Baljević, direktorka Narodne biblioteke Budve, i Želidrag Nikčević, književni kritičar, saopštavaju iz festivalske pres službe.

Odluku je ispred žirija obrazložio Uljarević navodeći da je nagrada akademiku Zlati Bojović dodijeljena za višedecenijski predani rad na istraživanju dubrovačke književnosti, i upotrebe ćirilice u Dubrovniku i Dalmaciji tokom srednjeg vijeka, kao i za veliki trud da se sačuva ćirilično pismo kao naše kulturno-istorijsko i identitetsko obilježje.

– Život dubrovačke poezije započinje ćiriličnim stihovima početkom 15, a dubrovačka književnost prestaje da postoji početkom 19. vijeka. Kako je dubrovačka književnost bila epohalna, tako je Zlata Bojović, tako delikatno, sa izuzetnom pažnjom, sa suptilnošću svojstvenom samo odabranim posvećenicima, učinila epohalni napor da nam tu književnost približi i da time nas učini učesnicima i svjedocima sopstvene kulturne istorije - kazao je, pored ostalog, Uljarević.

Akademik Zlata Bojović zahvalila je organizatorima Festivala "Ćirilicom" na nagradi, ukazujući da je Sveti Stefan Štiljanović povezao Srbe od Paštrovića do Slavonije i Srema, u vremenu poslije posljednjeg despota Brankovića, a koje je moglo dovesti do gubitka vjere, nacije, identiteta.

– Kada su zasnivači Festivala "Ćirilicom" osnivali program sigurna sam da su njihovi idejni i stvarni pokretači bili podstaknuti ovim davnim strepnjama koje nikada nisu prestajale, samo su se u nekim vremenima povlačile u pozadinu. Sigurna sam da su oni bili podstaknuti iskonskom snažnom željom da se očuvamo, da otvorimo put svojim vrlinama, da opstanemo, da ne zaboravimo da smo vlasnici najsavremenijeg i najjednostavnijeg pisma u svijetu. Da znanjem, istraživanjem i stvaranjem premostimo praznine i tamna vremena istorije, da neprestano tu istinu o nama do koje dođemo govorimo i predajemo je očišćenu i nesumnjivu budućnosti - istakla je Bojović.

U nastavku večeri upriličen je program o Visarionu Ljubiši, a o monografiji "Mitropolit Visarion Ljubiša" govorili su mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije i autor monografije, monah dr Pavle Kondić.

U muzičkom dijelu programa nastupili su Dušica Kordić i Nikola Vučković.