Радовановић и Безмаревић / -ФОТО: ЖИВАНА ЈАЊУШЕВИЋ
21/09/2025 u 12:59 h
Živana JanjuševićŽivana Janjušević
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Skulptura kao prostor prirodnog susreta

Muzej savremene umjetnosti Crne Gore organizator je samostalne izložbe vajarke dr Ivane Radovanović naslovljene "Pusta zemlja" koja se u "Kolektoru" (prostoru u nekadašnjem fabričkom krugu "Titeksa") može pogledati do 29. septembra
image

Насловни рад изложбе "Пуста земља"

-ФОТО: ЖИВАНА ЈАЊУШЕВИЋ
Publika ima priliku da pogleda skulpture i instalacije Radovanovićeve urađene u različitim materijalima pod nazivima "Pusta zemlja", "Kompozicija", "O buduće vrijeme da li si mi tuđe", "Težak rad", "Tabula raza", "Mrtva priroda", "Bez naziva". Umjetnica je prikazala i foto-dokumentaciju nastanka njenog rada in situ u Americi naslovljenog "Invitation". I, iako su skulpture i instalacije urađeni u različitim materijalima, različitih dimenzija, čini se da imaju istu (metafizičku) potku - a to je čovjekovo otkrivanje prirode, zemlje, onog od čega je krenuo i čemu će se neminovno vratiti ili se vraća ne bi li povratio energiju i dobio jasne, a ponekad intuitivne odgovore o svojoj suštini. Pritom, svaki rad za sebe sasvim jasno korespondira i sa savremenim socijalnim trenutkom.

Istraživanje granice skulpture

Radovi Radovanovićeve, dodaje istoričarka umjetnosti, istražuju granice savremene skulpture, od stabilnog, zatvorenog objekta modernističke tradicije do efemerne, procesualne forme u kojoj materijal, prostor i vrijeme ravnopravno učestvuju u oblikovanju značenja.

– Kroz procese raspadanja i preoblikovanja materijala poput jute, zemlje, šećera i terakote, umjetnica skulpturu posmatra kao događaj i svjedočanstvo prolaznosti, a ne kao trajnu formu - ističe Bezmarević, dodajući da su ove skulpture ujedno i aktivni nosioci značenja, memorije i sjećanja.

Kustoskinja izložbe je istoričarka umjetnosti mr Milica Bezmarević, koja je na otvaranju rekla da su ovu izložbu pripremale nekoliko godina unazad, a da se postavka sastoji većinom od novih, dosad neizlaganih radova. Najnoviji radovi Radovanović, dodaje, jasno se upisuju u teorijski diskurs koji teoretičarka umjetnosti Rosalind Kraus definiše kao prošireno polje skulpture, odnosno prostor u kojem skulptura više nije zatvoreni objekat, već diferencijalna praksa odnosa.

– Umjesto samodovoljnosti forme i izvan modernističkog pojma njene autonomije, radovi Ivane Radovanović naglašavaju procesualnost i otkrivaju skulpturu kao mjesto preplitanja prirodnog i artificijelnog, materijalnog i simboličkog, gdje se skulptura ne pojavljuje više kao zatvoreni objekat, već kao relacijska praksa koja svoje značenje gradi kroz odnose i kontekste u koje je upisana - rekla je Bezmarević.

image

Рад "Композиција"

-фото: живана јањушевић

"Skulptura se ovdje ne pojavljuje kao zatvoreni objekat kontemplacije, već kao prostor suočavanja sa entropijom, prolaznošću i krhkošću svijeta", ističe kustoskinja.

– Takvo shvaćanje skulpture omogućava da umjetničko djelo bude shvaćeno ne kao samodovoljni medij, već kao otvoreno polje odnosa, u kojem su prirodno i oblikovano, trajno i raspadljivo, unutrašnje i spoljašnje neprestano bore, prepliću i smjenjuju - rekla je Bezmarević. Zato su, naglašava, skulpture Ivane Radovanović "dinamična igra odnosa, igra između opozicija, uvijek negativna, uvijek na granici između", što upućuje na ukidanje granica forme skulpture. I tu se, kaže Bezmarević nalazi i istina rada Radovanovićeve - u istini procesa i transformaciji, u skulpturi koja se neprestano otvara vremenu, prostoru i posmatraču.

Prisutnima se na otvaranju obratila i Radovanović, zahvaljujući svima koji su na bilo koji način pomogli realizaciju ove izložbe.

 

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
04. decembar 2025 18:11