Насловница публикације / -ФОТО: ОРГАНИЗАЦИЈА КОД
15/01/2025 u 12:40 h
Živana JanjuševićŽivana Janjušević
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Umjetnicima je potrebna sloboda, a Podgorici njihove impresije

Ideja projekta "Nevidljivi gradovi" je promocija kulturnog nasljeđa i lokalne umjetničke zajednice, sa ciljem da pružimo novu interpretaciju kulturnog i istorijskog nasljeđa i stavimo akcenat na nasljeđe koje je nedovoljno vidljivo i slabo prepoznato, kaže Stefan Todorović, urednik publikacije

Organizacija KOD uz podršku Turističke organizacije Podgorice nedavno je publikovala "Nevidljive gradove", koja je dio istoimenog projekta koji je počeo prošle godine, u oktobru, raspisivanjem konkursa za vizuelne umjetnike. Projekat je, kako kaže urednik izdanja Stefan Todorović, posvećen oživljavanju kulturne baštine Podgorice. Zainteresovani za istoriju pojedinih značajnih istorijsko-arheoloških lokaliteta Podgorice imaju priliku da vide umjetnički doživljaj deset vizuelnih umjetnika: Svetlane Lole Miličković, Ive Nešić, Sare Jolić, Ive Ivanović, Ane Ivanović, Milene Blagojević, Sanje Abramović, Jovana Ivkovića, Nikole Radonjića i Rastka Radulovića. Odnosno, da pogledaju kako vizuelni umjetnici sagledavaju našu kulturnu baštinu. Todorović napominje da se na konkurs prijavilo više od 30 umjetnika, i da su osnovni kriterijum za izbor bile umjetničke reference i dosadašnji rad, kao i bliskost formi i tematici zadatka.

– Ideja projekta je promocija kulturnog nasljeđa i lokalne umjetničke zajednice, sa ciljem da pružimo novu interpretaciju kulturnog i istorijskog nasljeđa i stavimo akcenat na nasljeđe koje je nedovoljno vidljivo i slabo prepoznato. Urbani istorijski kontinuitet Podgorice je zaista dubok i impozantan, i predstavlja nešto što sa ponosom treba isticati kako za domaću javnost tako i kroz turističku ponudu - kaže Todorović.

image

Стефан Тодоровић

-foto: LAZAR RUZIC

Najavljuje da će KOD dalje razvijati ovaj projekat, pa planiraju promociju publikacije i radova, kao i dodatne aktivnosti, te nastavak projekta sa nekim novim pričama i motivima, kao i savremenim digitalnim unapređenjima koja bi doprinijela turističkoj prezentaciji Podgorice. Todorović navodi i da će dvojezična publikacija "Nevidljivi gradovi", na našem i engleskom jeziku, biti dostupna u svim institucijama kulture koje se nalaze u Glavnom gradu, bibliotekama, muzejima i galerijama...

"Umrežiti" umjetnost sa istorijom-arheologijom, i turizmom, važno je jer umjetnost i kultura imaju moć da evociraju emocije i stvore duboke veze sa prošlošću, dok istorija i arheologija pružaju kontekst i autentičnost tim iskustvima, smatra umjetnik Nikola Radonjić. Po njemu, u pitanju je zanimljiva kombinacija, a "umrežavanje umjetnosti i kulture sa istorijom, arheologijom i turizmom ključno je za stvaranje multidisciplinarnog pristupa očuvanju i promovisanju kulturnog nasljeđa".

image

Никола Радоњић

-ПРИВАТНА АРХИВА Н. РАДОЊИЋА

"Pitagorejski svitak" imaginarni artefakt

Radom "Pitagorejski svitak iz Birziminijumske biblioteke" predstavlja se Radonjić koji navodi da je inspiraciju za ovaj rad (crtež) pronašao u romantičnom doživljaju prošlih civilizacija koje su imale funkcionalan poredak i uređenje društva.

– Moj rad predstavlja imaginarni artefakt koji evocira sjećanje na davno zaboravljenu civilizaciju koja je nekada cvjetala u okolini današnje Podgorice. Sadržaj artefakta ukazuje na to da su stanovnici ovih predjela bili povezani sa tada poznatim svijetom i bavili se savremenim temama i otkrićima, u ovom slučaju iz oblasti matematike i filozofije. Inspirisan geometrijskim oblicima i mističnim zapisima, ovaj rad nastoji da prenese osjećaj tajanstvenosti i drevnog znanja koje je ostalo zabilježeno na pergamentu. Birzimnijumska biblioteka namjerno asocira na Aleksandrijsku biblioteku, kako bi posmatraču osvijestila da je na ovom prostoru postojala civilizacija od pradavnih vremena. Cilj je da se zamisli svitak kao arheološko otkriće koje otkriva duboku povezanost i razmjenu znanja između Birziminiuma i ostatka Evrope u tom periodu, u ovom slučaju sa Pitagorejcima - navodi Radonjić.

On napominje da "očuvanje i proučavanje naše istorije može biti ključ za izgradnju temelja koji nas vodi ka svjetlijoj i prosperitetnijoj budućnosti".

image

Рад Николе Радоњића

-ПРИВАТНА АРХИВА Н. РАДОЊИЋА

– Kada se ovi elementi povežu sa turizmom, stvara se bogata i privlačna destinacija koja je zanimljiva posjetiocima. Rad na projektu "Nevidljivi gradovi" koji povezuje umjetnost, istoriju i arheologiju Podgorice je izuzetno zanimljiv i daje mi osjećaj zadovoljstva i ponosa. Ovaj projekat pomaže u očuvanju i promovisanje kulturno-istorijskog nasljeđa mog grada, što smatram veoma važnim - kaže Radonjić.

On je dodao da smatra da će projekat u cijelosti odjeknuti, jer na inovativan način predstavlja bogatu istoriju Podgorice koja je možda manje poznata široj javnosti.

Slično mišljenje dijeli i umjetnica Iva Nešić, ističući da je umrežavanje umjetnosti, istorije, arheologije i turizma od suštinskog značaja za valorizaciju i očuvanje naše kulturno-umjetničke baštine.

image

Ива Нешић

-приватна архива и. нешић

Adži-pašin most inspirativan svjedok istorije

Iva Nešić u sklopu projekta predstavlja se radom "Sastavci, Adži-pašin most". Rad je, kaže, realizovala digitalno, na tabletu, koristeći tehniku digitalnih uljanih boja. Ova tehnika joj je omogućila da se posveti detaljima i atmosferi mosta, i istovremeno, kako pojašnjava, da sačuva njegov autentičan duh.

– Rad na ovom projektu predstavljao je posebno iskustvo za mene. Inspiracija za "Sastavci, Adži-pašin most" bila je sam most, koji je svjedok brojnih epoha na ovim prostorima. Taj lokalitet, danas poznatiji pod nazivom "Skaline," i dalje okuplja ljude svih generacija. Povezanost sa ovim mjestom je i lična – dolazim iz Riječke nahije, pa mi je most sa svojim zelenim tonovima i kamenom bio blizak i autentičan motiv. Pored toga, veliki sam zaljubljenik u našu istoriju, tako da je za mene bilo ključno prenijeti osjećaj cikotićke pripadnosti i emotivnu vezu sa ovim lokalitetom - pojasnila je Nešić.

image

Rad Ive Nešić

-PRIVATNA ARHIVA I. NEšIć

– Ovakvi projekti omogućavaju bolje razumijevanje prošlosti i povećavaju svijest o njenoj vrijednosti, ne samo kod turista, već i kod lokalnog stanovništva. Nažalost, često se susrećem sa ljudima koji nisu svjesni bogatstva koje imamo, i zato je edukacija kroz umjetnost ključna. "Nevidljivi gradovi" ima potencijal da ostavi dubok utisak, jer povezuje različite discipline i podstiče dijalog između prošlosti i savremenosti. Očekujem da će projekat podstaći interesovanje za manje poznate, ali izuzetno značajne lokalitete, kao i inspirisati nove generacije umjetnika da istražuju i reinterpretiraju našu baštinu na moderan način - kaže Nešić.

Umjetnica Sara Jolić ukazuje na činjenicu da se umjetnost mijenjala kroz istorijske periode. Svaki period je poseban i značajan i to vidimo kroz odraz umjetničkih djela.

image

Сара Јолић

-PRIVATNA ARHIVA S. JOLIĆ

"Mirko is not going to Italy"

Rad Sare Jolić naslovljen je "Mirko is not going to Italy", pojašnjavajući da je inspirisala činjenica da je princ Mirko Petrović, nakon egzila svoje porodice, crnogorske dinastije, ostao da živi u Podgorici, u Dvorcu na Kruševcu.

– Koristeći u svom kolažu slike dvorca iz tog vremena, zamislila sam trenutak kako je to izgledalo kada je Mirko donio baš tu odluku da ne pođe sa svojom porodicom u Italiju, još u to vrijeme kada bi svaka odluka bila "pogrešna", i kako je to rekao? Vjerovatno je samo uzviknuo: "I‘‘m not going to Italy!", što i piše na kolažu - kaže Jolić. Ona dodaje da se odlučila da radi kolaž, te da je koristila isječke iz modernih časopisa kao i odštampane fotografije dvorca iz ranijeg perioda. Nakon toga dodala je tekst, potom ga skenirala i digitalno obradila.

image

Рад Саре Јолић

-PRIVATNA ARHIVA S. JOLIĆ

– Zato je bitno napraviti paralelu i vidjeti kako bi umjetnik sada prikazao neki istorijski motiv koji će se, na taj način, približiti i globalnoj publici. Ovaj projekat je za mene bio zanimljiv zbog istorijskog istraživanja koje je bilo neophodno prije ilustrovanja. Smatram da će se benefiti projekta "Nevidljivi gradovi" tek pokazati - kaže Jolić.

Troje umjetnika ističu i da ih je pored teme privukla činjenica jednostavnosti prijave na konkurs, i činjenica da je informacija o konkursu bila dostupna širokom krugu ljudi jer je bio objavljen na društvenim mrežama. Dodatno, za učešće ih je motivisala i činjenica da su im organizatori ostavili potpunu slobodu u izboru medija i koncepta za realizaciju, pojasnio je Radonjić.

Jolić je istakla slobodu u radu a što "ujedno znači da organizatori ovog projekta vjeruju u mlade umjetnike". Takođe, kaže ona, kroz ovu publikaciju data im je prilika za promociju i upoznavanje ostalih kolega iz Crne Gore.

Nešić kaže da je željela da bude dio nečega što doprinosi očuvanju i promociji naše lokalne kulture i istorije.

– Bila sam motivisana i idejom saradnje sa umjetnicima moje generacije koji dijele slična osjećanja prema gradu i njegovoj baštini. Učešće u ovakvom projektu ima višestruki značaj. Za mene lično, to je prilika da na kreativan način doprinesem očuvanju kulturnog identiteta naše zajednice. Istovremeno, ovakvi projekti umjetnicima omogućavaju da svoj rad povežu sa značajnim temama i učine ga dostupnim široj publici, što je dragocjeno i u kreativnom i u profesionalnom smislu - kaže Nešić.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
15. januar 2025 12:44