U JU "Muzeji i galerije Nikšić" otvorena je samostalna izložba slika akademskog umjetnika i dugogodišnjeg profesora likovne kulture Milovana Mikija Radulovića. Riječ je o njegovoj sedmoj samostalnoj izložbi u prostorijama Muzeja, nekadašnjeg Centra za kulturu.
Direktorica nikšićkog Muzeja Vesna Todorović podsjetila je da Radulovića za Dvorac kralja Nikole vežu dječačke uspomene, jer je u toj zgradi završio osnovnu školu, dok je prvu izložbu u rodnom gradu, kao svršeni gimnazijalac održao u zgradi današnjeg Nikšićkog pozorišta.
– Vrijeme koje provedete posmatrajući ova djela učiniće da se izmjestite iz realnog i stvarnog, jer ono što prikazuju nalikuje snu. Prostor na slikama nije geografski, već unutrašnji, psihološki. Tim bajkovitim prizorima nedostaje klasična priča – nema jasne radnje ni dijaloga; presudni su atmosfera i proces. Kompozicija je mirna, a prisustvo tihe svjetlosti podstiče posmatrača na razmišljanje o svijetu, prošlosti koja je iza nas i budućnosti koja se nazire – i koja se može, ali i ne mora dogoditi. Zamagljene konture u ovim slikama - snovima prizivaju uspomene ili nesigurnu stvarnost, izazivajući melanholiju, nelagodu i tihu jezu, mješavinu nježnog i uznemirujućeg, osjećaj ranjivosti i pojačanu emocionalnu percepciju. Ljudske figure, kao bića unutrašnjeg, a ne spoljašnjeg svijeta, zaustavljene u oskudnom pejzažu, nemaju lica – one mogu predstavljati bilo koga i bilo koje vrijeme, noseći univerzalno čovjekovo iskustvo – kazala je Todorović.
Prema njenim riječima, Radulović insistira na emociji i simbolici, prikazujući nadrealno i teško objašnjivo, sa elementima bajke i savremenih ilustracija. "Osjetljiv na teme prolaznosti i djetinjstva, umjetnik kao da poručuje da je čovjek mali u odnosu na univerzum, ali da ipak ne prestaje da traga za smislom", dodala je Todorović.
Katalog je napisala i izložbu otvorila istoričarka i teoretičarka umjetnosti Kristina Senić, koja je naglasila da se Radulovićevo slikarstvo razvijalo postepeno i dosljedno, kroz dug vremenski raspon u kojem se jasno prepoznaju stabilnost i sigurnost izraza.
– Riječ je o umjetniku koji je svoj slikarski jezik gradio promišljeno, kontinuirano produbljujući sopstvene likovne interese i iskustva. Motivi na ovim platnima nijesu opis stvarnosti, već njena subjektivna transformacija. Pejzaž, figura i arhitektonski oblici funkcionišu kao elementi ličnog vizuelnog jezika, u kojem je sve podređeno ravnoteži, mjeri i unutrašnjoj koheziji slike – kazala je Senić.
Postavku čine 24 slike i 30 kolaža. Izložbu su uredili kustosi Mišo Milatović i Luka Đukanović, dok grafički dizajn kataloga potpisuje umjetnik David Delibašić.
