Svaka promjena na tijelu, naročito na dojkama, zaslužuje pažnju – jer rano prepoznavanje potencijalnih problema može biti presudno za uspješno liječenje. U nastavku saznajte kada su promjene na grudima normalna pojava, a kada su ipak razlog za brigu.
Šta mogu biti kvržice na grudima?
U većini slučajeva, kvržice na grudima predstavljaju benigne, odnosno neopasne promjene koje ne zahtijevaju invazivno liječenje. Jedan od najčešćih uzroka su ciste – mjehurići ispunjeni tečnošću koji mogu biti različite veličine i često postaju bolni neposredno prije menstruacije, kada hormoni utiču na tkivo dojke. Drugi čest oblikbenignih promjena su fibroadenomi – čvrste, elastične kvržice koje se lako pomjeraju pod prstima i najčešće se javljaju kod mlađih žena. Oni su u većini slučajeva bezopasni, ali se povremeno uklanjaju iz predostrožnosti ili ako se poveća njihova veličina.
Pored toga, u dojci se mogu formirati i lipomi, što su masne naslage koje se rijetko javljaju na ovom području, ali mogu stvoriti osjećaj kvržice ispod kože. Hormonske promjene, naročito tokom menstrualnog ciklusa, takođe mogu uzrokovati zadebljanja i osjetljivost dojki, što kod mnogih žena izaziva zabrinutost, iako je riječ o potpuno normalnom procesu. Ipak, važno je znati da u manjem broju slučajeva kvržice mogu ukazivati na karcinom dojke. Zato je ključno obratiti pažnju na njihov oblik, čvrstinu i eventualne prateće simptome, i na vrijeme potražiti mišljenje ljekara.
Kada kvržica može biti znak za uzbunu?
Postoje situacije kada kvržice treba shvatiti ozbiljnije. Ako je kvržica nova, ne nestaje posle menstruacije, ima nepravilne ivice, tvrda je i nepomična, to može biti znak da je neophodan pregled kod ljekara. Dodatni razlozi za zabrinutost su promjena oblika dojke, uvlačenje bradavice, neobični iscjedak iz dojki, posebno ako je krvav, ili promjene na koži dojke koje podsjećaju na naboranu ili zadebljanu površinu. Ukoliko primijetite bilo koju od ovih promjena, najbolje je da se obratite ginekologu ili onkologu. Većina kvržica na grudima nije opasna, ali rana dijagnostika je ključna ako postoji potreba za liječenjem. Redovan samopregled i povremene kontrole kod ljekara najbolji su način da se sačuva zdravlje dojki.
Samopregled i prevencija
Samopregled dojki je jednostavan, a može vam pomoći da na vrijeme primijetite promjene. Najbolje je raditi ga jednom mjesečno, nekoliko dana nakon završetka menstruacije, kada su dojke najmanje osjetljive. Ako primijetite bilo šta neuobičajeno, ne čekajte – obratite se ljekaru. Redovni ultrazvuk dojki, kao i mamografija nakon 40. godine, značajno povećavaju šanse za rano otkrivanje eventualnih malignih promena. Ukoliko imate porodičnu istoriju raka dojke, posavjetujte se sa ljekarom o češćim kontrolama ili genetskom testiranju. Iako su kvržice na grudima u većini slučajeva bezazlene, važno je ne zanemariti ih. Tijelo često šalje signale koje ne treba ignorisati. Pravovremena dijagnoza i lečenje ključni su za zdravlje dojki. Ne oklijevajte da posjetite ljekara ako primijetite promjenu – jer kada je zdravlje u pitanju, bolje je reagovati ranije nego kasno.
