Simptomi koronavirusa često mogu da se zamijene sa običnom prehladom. Zato, ako se ove zime razbolite, dr Rupa Parmar deli svoj kompletan vodič o tome kako da se zaštitite i kako da procijenite da li vaši simptomi ukazuju na nešto ozbiljnije, piše Midland Health.
Šta je prehlada?
Obična prehlada može biti izazvana različitim virusima i veoma se lako širi kapljičnim putem kroz vazduh ili preko kontaminiranih površina.
Prehlada najčešće zahvata nos i grlo. Uobičajeni simptomi uključuju:
curenje iz nosa
bol u grlu
kašalj
promuklost
opšti osjećaj umora ili slabosti
Ovi simptomi obično prolaze za 1 do 2 nedjelje.
Odmor, unos velike količine tečnosti i zdrava ishrana mogu da pomgnu. Neki kućni ljekovi uključuju ispiranje grla slanom vodom, ispijanje toplog čaja sa limunom i medom i udisanje pare. Da biste smanjili širenje prehlade, treba često i temeljno da perete ruke i da koristite maramice kada kašljete ili kijate, a zatim ih odmah bacite.
U prosjeku, djeca imaju oko 8 do 10 prehlada godišnje, zbog čestog kontakta sa virusima i slabijeg imunog sistema. S vremenom će izgraditi imunitet i ređe obolijevati.
Da biste smanjili širenje prehlade, treba često i temeljno da perete ruke i da koristite maramice kada kašljete ili kijate, a zatim ih odmah bacite.
Kod mlađe djece simptomi prehlade mogu da traju duže. Takođe mogu da imaju poteškoće sa spavanjem i disanjem, kao i gubitak apetita.
Ne preporučuje se da djeca mlađa od 6 godina ispiraju grlo slanom vodom, uzimaju dekongestive ili sirupe protiv kašlja bez recepta i odlaska kod ljekara. Međutim, unos puno tečnosti, korišćenje fiziološkog rastvora za zapušen nos i napici od limuna i meda mogu ublažiti simptome.
Šta je grip?
Grip je ozbiljniji od prehlade i izazvan je virusom influence. Obično prolazi sam od sebe, ali kod nekih ljudi može dovesti do ozbiljnih komplikacija.
Simptomi gripa se javljaju naglo, u roku od nekoliko sati, i uključuju:
visoku temperaturu
bolove u tijelu
iscrpljenost
glavobolju
gubitak apetita
bol u grlu
suv kašalj
Neki ljudi mogu da imaju i dijareju, bolove u stomaku, povraćanje ili osjećaj mučnine.
Odmor, utopljavanje, uzimanje ljekova poput paracetamola i ibuprofena i unos dosta tečnosti mogu pomoći u liječenju gripa. Takođe se preporučuje vakcina protiv gripa, koja smanjuje rizik od teškog oblika bolesti.
Simptomi gripa kod djece su slični onima kod odraslih, ali neka djeca mogu da imaju i bol u uhu i djeluju manje aktivno. Umor kod djece može trajati i do četiri nedjelje. Simptomi gripa kod djece su slični onima kod odraslih, ali neka djeca mogu da imaju i bol u uhu i djeluju manje aktivno. Umor kod djece može trajati i do četiri nedjelje. Djeci sa gripom mogu se davati antivirusni ljekovi kako bi se ublažila težina bolesti, ali nikada bez konsultacije sa ljekarom.
Šta je koronavirus?
Koronavirus je izazvan infekcijom virusom SARS-CoV-2, koji uzrokuje teški respiratorni sindrom. I dalje je veoma zarazan i može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući otkazivanje organa, krvne ugruške i ozbiljne respiratorne tegobe.
Simptomi uključuju:
visoku temperaturu
gubitak čula mirisa ili ukusa
otežano disanje
iscrpljenost
bol u grlu
curenje iz nosa
gubitak apetita
dijareju i povraćanje.
Kašalj koji traje duže od jednog sata ili više od dva napada kašlja u toku dana takođe je čest simptom.
Većina ljudi se osjeća bolje nakon nekoliko nedjelja, ali nekima je potreban duži period oporavka.
Ako vi ili vaše dijete imate koronavirus i povišenu temperaturu ili se ne osjećate dovoljno dobro da idete na posao ili u školu, ostanite kod kuće i odmarajte. Iako više nismo u pandemiji, izbjegavanje kontakta sa drugima je i dalje važno kako bi se zaštitili drugi i spriječilo širenje virusa.
Takođe je preporučljivo da izbjegavate ležanje na leđima ako imate kašalj, da provjetravate prostoriju, uzimate paracetamol ili ibuprofen i unosite dovoljno tečnosti. Pored toga, važno je da budete u toku sa kovid buster dozama, a ako primijetite pogoršanje simptoma, obavezno se javite ljekaru, jer vam može biti potrebno bolničko liječenje.
Većina djece sa koronavirusom se oporavi u roku od 1 do 2 nedjelje. Simptomi su slični kao kod odraslih, a ako test bude pozitivan, deca bi trebalo da ostanu kod kuće i ne idu u školu najmanje tri dana.
Kako razlikovati prehladu, grip i koronavirus?
Postoje ključne razlike koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete. Ako niste sigurni, uvijek se obratite ljekaru, kod zdravlja je uvijek bolje biti oprezan.
Simptomi prehlade se razvijaju postepeno, dok se simptomi gripa javljaju naglo, u roku od nekoliko sati. Simptomi koronavirusa mogu da počenu blago i da se postepeno pogoršavaju.
Prehlada uglavnom pogađa nos i grlo, dok grip i koronavirus utiču na cijijelo telo.
Kašalj je prisutan kod sva tri oboljenja, ali se razlikuje. Kod prehlade je blag, kod gripa suv, dok je kod koronavirusa suv i uporan. Mnogi ljudi sa COVID-om kašlju duže od sat vremena ili imaju tri ili više napada kašlja dnevno.
Rijetko se javlja temperatura kod same prehlade, ali je jedan od najčešćih simptoma gripa i koronavirusa.
Umor i iscrpljenost su česti i mogu biti veoma izraženi kod gripa, ponekad i do tri nedjelje. Blagi umor je češće znak prehlade. Bolovi u tijelu su takođe češći kod gripa nego kod koronavirusa ili prehlade.
Gubitak ukusa ili mirisa je simptom koji je donekle specifičan za koronavirus. Ako primijetite promjenu ili potpuni gubitak čula ukusa ili mirisa, velika je vjerovatnoća da imate koronavirus.
Otežano disanje je rijetko kod prehlade i gripa, ali je čest simptom kod koronavirusa, jer ovaj virus više utiče na pluća usled upale.
Razumijevanje toga koji virus imate zavisi od kombinacije simptoma i njihove jačine. Blagi kašalj i bol u grlu najčešće ukazuju na prehladu, temperatura i jaka iscrpljenost sugerišu grip, dok gubitak mirisa ili ukusa i uporan kašalj ukazuju na koronavirusa.
Savjeti za izbjegavanje bolesti tokom zime
Osobe starije od 65 godina, trudnice, bebe, mala deca, osobe sa hroničnim bolestima i ljudi sa nižim prihodima najugroženiji su tokom hladnih mjeseci.
Iako nije moguće u potpunosti izbjeći bolest, postoje jednostavni i praktični načini da smanjite rizik od prehlade ili ozbiljnijih bolesti tokom zime.
Higijena
Redovno pranje ruku, naročito nakon dodirivanja javnih površina, pomaže u sprečavanju infekcija. Ako imate prehladu, kašljite ili kijajte u maramicu i odmah je bacite. Takođe redovno dezinfikujte površine u domu, posebno u kuhinji i kupatilu.
Vakcine
Pobrinite se da ste primili sve preporučene buster doze i vakcinu protiv gripa. Vakcine pomažu organizmu da stvori antitijela i nauči kako da se zaštiti u slučaju kontakta sa virusom.
Toplota
Održavanje toplote tokom zime je važno, jer su niske temperature pogodno okruženje za viruse. Kod kuće razmislite o zaštiti od promaje, nosite više tankih slojeva odjeće umjesto jednog debelog, zatvarajte zavese čim padne mrak, jedite tople obroke poput supa i kaša i nosite toplu odjeću za spavanje. Osobama sa nižim prihodima država može pružiti pomoć za grijanje ili poboljšanje energetske efikasnosti doma.
Ishrana
Raznovrsna ishrana bogata voćem, povrćem i integralnim žitaricama obezbjeđuje vitamine i minerale neophodne za jačanje imuniteta tokom zime. Povećajte unos vitamina C (npr. pomorandže i paprike) i vitamina D (masna riba, obogaćeno mlijeko i žitarice).
Zajednica
Jedan od najboljih načina da svi ostanu bezbijedni tokom zime jeste briga o rodbini i komšijama koji su u riziku. Provjerite da li su vakcinisani i da li im je dom topao, ponudite praktičnu pomoć poput odlaska u kupovinu, obezbijedite tople obroke ako nisu u mogućnosti sami, i redovno se javljajte kako biste provjerili kako se osjećaju i da li im je potrebna dodatna pomoć.
