Stručnjaci ističu da je redovan kognitivni trening, poznat i kao "trening mozga", jednostavna i efikasna strategija za jačanje pamćenja i sposobnosti razmišljanja, piše EatingWell.

Dva kliničara specijalizovana za kognitivno zdravlje naglašavaju da upravo strukturisani kognitivni trening donosi najviše koristi, bez skupih tableta i komplikovanih rutina.

"Zdravlje mozga nije nešto što kupujete, to je nešto što gradite", kaže dr D. Ivan Jang. "Često su najmanje, najdoslednije promjene te koje donose najveće rezultate."

Vježba za jače pamćenje

Za razliku od pasivnih metoda poput ponovnog čitanja bilježaka, kognitivni trening uključuje aktivne strategije – samoispitivanje, objašnjavanje novog pojma nekome drugome ili vježbanje mentalne matematike. Time se jačaju moždani putevi zaduženi za čuvanje i prisjećanje informacija.

Dr Jang upoređuje trening sa odlaskom u teretanu: "Gledanje nekoga kako diže tegove ne gradi mišiće – otpor to čini." Isto važi i za mozak: praksa prisjećanja informacija pruža "otpor" potreban za jačanje pamćenja.

Postepena i ciljana praksa

Ključ napretka, ističe dr Gediminas Gljebus, leži u redovnom izazivanju mozga i postepenom povećavanju težine zadataka.

"Zadatak ne bi trebalo da bude lak, ali mora da bude ostvariv uz malo truda", objašnjava.

Preporuka je posvetiti 15 do 30 minuta nekoliko puta nedjeljno aktivnostima poput strateških igara ili složenijih zagonetki. Dodatni izazov možete da stvori kombinovanjem mentalnih i fizičkih aktivnosti. Na primjer, ponavljanjem spiska dok šetate.

"Mozak i tijelo su u stalnoj komunikaciji. Kada se brinete za jedno, podržavate i drugo", kaže dr Jang.

Dugoročne koristi

Za razliku od brzih rešenja, kognitivni trening pruža trajne rezultate.

"Trening može da ima trajne koristi, a ne samo brza rešenja", ističe dr Gljebus. Na primer, petogodišnje istraživanje na starijim osobama pokazalo je da su oni koji su redovno trenirali pamćenje zadržali bolje kognitivne vještine u odnosu na one koji to nisu činili.

Kako vježbati mozak u svakodnevnom životu?

Za početak izaberite oblast koju želite da poboljšate, na primjer, pamćenje imena. Možete koristiti kartice, rešavati logičke zadatke ili pokušati da prepričate pročitano sopstvenim riječima. Vježbajte u kraćim intervalima, tri puta nedjeljno, idealno u vrijeme kada ste najodmorniji.

Kada zadaci postanu previše laki, povećajte težinu – učite duže spiskove, birajte složenije igre ili koristite tehnike vizualizacije i povezivanja. Uz mentalne vježbe važne su i zdrave navike: kvalitetan san, uravnotežena ishrana i redovna fizička aktivnost dodatno podržavaju zdravlje mozga.

Kada potražiti pomoć stručnjaka?

Povremeno zaboravljanje ključeva ili razloga ulaska u sobu normalan je dio života.

"Ovakvi propusti obično ne ometaju svakodnevni život", objašnjava dr Gljebus.

"Ono što je više zabrinjavajuće jeste kada se problemi sa pamćenjem često javljaju, stalno pogoršavaju ili ometaju svakodnevne rutine."

Znakovi upozorenja uključuju zaboravljanje važnih razgovora, preskakanje plaćanja računa, propuštanje uzimanja ljekova ili poteškoće u obavljanju poznatih zadataka. Ako problemi sa pamćenjem počnu da utiču na samostalnost, važno je obratiti se ljekaru.