Iako ih neki pokušavaju potpuno izbaciti, oni su i dalje ključni za pravilno funkcionisanje organizma. Važno je samo birati kvalitetne izvore i paziti na umjereni unos.

Složeni ugljeni hidrati poput ovsa, integralnih žitarica, krompira i mahunarki pomažu u održavanju energije, doprinose osjećaju sitosti i podržavaju zdravlje probavnog sistema. Kao i sa svim namirnicama, ravnoteža je ključna.

Simptomi prekomjernog unosa ugljenih hidrata

Nadutost – Prekomjeran unos, posebno rafinisanih ugljenih hidrata poput bijelog hljeba, tjestenine i slatkiša, može usporiti probavu i izazvati nelagodnost i osjećaj nadutosti.

Povećanje tjelesne težine – Hrana bogata ugljenim hidratima često dolazi u kombinaciji sa masnim dodacima, što povećava unos kalorija i može dovesti do debljanja, čak i kada se biraju relativno zdravi izvori.

Pojava akni – Prevelik unos šećera i ugljenih hidrata može uticati na kožu i pojavu akni, naročito u donjem delu lica. Smanjenje hrane sa visokim glikemijskim indeksom može poboljšati stanje kože.

Problemi sa snom – Veći unos ugljenih hidrata u večernjim satima može otežati uspavljivanje, jer tijelo mora raditi na razgradnji šećera umjesto da se priprema za odmor.

Stalni umor – Velike količine ugljenih hidrata izazivaju nagli porast, a potom pad šećera u krvi, što dovodi do umora, glavobolje i osjećaja moždane magle. Kombinacija ugljenih hidrata sa proteinima i zdravim mastima može pomoći u održavanju stabilne energije tokom dana.