Iako ga mnogi smatraju "lakšom" opcijom od bijelog hljeba, nutricionisti upozoravaju da ovakva peciva mogu snažno uticati na nivo šećera u krvi i rad pankreasa.
Bijeli hljeb je godinama na meti kritika zbog visokog glikemijskog indeksa, ali lisnato pecivo često sadrži još problematičniju kombinaciju sastojaka. Pored belog brašna, tu su i margarin ili hidrogenizovane masti, kao i razni aditivi koji produžavaju svježinu. Ova mješavina dovodi do brzog skoka glukoze u krvi, nakon čega slijedi nagli pad energije.
Lisnato tijesto kao skrivena kalorična zamka
Stručnjaci ističu da učestala konzumacija proizvoda od rafinisanog brašna može doprinijeti razvoju insulinske rezistencije. Lisnato testo, bilo da je prazno ili punjeno sirom, mesom ili slatkim nadjevom, predstavlja kombinaciju brzih ugljenih hidrata i zasićenih masti. Takav obrok tjera pankreas da luči velike količine insulina u kratkom vremenskom periodu.
Kada se ovakav doručak ponavlja iz dana u dan, organizam ulazi u začarani krug – nagli porast šećera, zatim pad energije, pa ponovna potreba za hranom. Dugoročno, to može doprinijeti povećanju tjelesne mase, poremećajima metabolizma i opterećenju unutrašnjih organa.
Zašto pankreas trpi najveći teret?
Pankreas je organ zadužen za regulaciju šećera u krvi putem insulina. Kada konzumiramo obroke bogate prostim ugljenim hidratima i lošim mastima, dolazi do naglog porasta glukoze. Telo tada reaguje pojačanim lučenjem insulina kako bi stabilizovalo stanje.
Ako se takvi obroci često ponavljaju, pankreas je primoran da stalno radi „punom snagom". Vremenom to može dovesti do smanjene osjetljivosti na insulin i metaboličkih poremećaja.
Zdravije alternative za doručak
Umjesto lisnatog peciva, stručnjaci preporučuju obroke koji sporije podižu nivo šećera u krvi i obezbjeđuju stabilnu energiju. Dobar izbor su hljeb od integralnog ili proklijalog zrna, domaći hljeb sa sjemenkama, ovsena kaša bogata vlaknima ili kombinacija jaja i povrća.
Ovakvi obroci pomažu da se nivo glukoze postepeno podiže i održava stabilnim, bez naglih oscilacija koje iscrpljuju organizam.
Koliko često je bezbijedno jesti peciva?
Ljekari i nutricionisti savjetuju umjerenost. Lisnato pecivo ne mora biti potpuno izbačeno iz ishrane, ali ne bi trebalo da bude svakodnevna navika. Povremena konzumacija, na primjer jednom u desetak dana, daleko je bezbjednija od redovnog jutarnjeg rituala.
