Istraživači su otkrili da plakanje može da donese koristi i tijelu i umu, a te koristi počinju od rođenja, sa prvim plačem bebe.
Detoksikuje tijelo
Postoje tri različite vrste suza:
refleksne suze
kontinuirane suze
emocionalne suze
Refleksne suze čiste nečistoće, poput dima i prašine, iz očiju. Kontinuirane podmazuju oči i pomažu u zaštiti od infekcija.
Emocionalne suze imaju mnoge zdravstvene koristi. Dok kontinuirane suze sadrže 98 odsto vode, emocionalne suze sadrže hormone stresa i druge toksine. Istraživači su pretpostavili da plakanje izbacuje ove stvari iz sistema, iako je potrebno još istraživanja u ovom području.
Smanjuje stres
Plakanje može da bude jedan od najboljih mehanizama za smanjenje stresa. Istraživači su otkrili da plakanje aktivira parasimpatički nervni sistem (PNS) koji pomaže tijelu da se opusti i svari hranu. Međutim, koristi nisu odmah prisutne. Potrebno je nekoliko minuta plakanja prije nego što se osjeti umirujuću efekat.
Ublažava bol
Plakanje tokom dužeg vremenskog perioda oslobađa oksitocin i endogene opioide, poznate i kao endorfini. Ove hemikalije koje poboljšavaju raspoloženje mogu da pomognu u ublažavanju kako fizičkog, tako i emocionalnog bola.
Nakon što se endorfini oslobode, tijelo može da uđe u stanje donekle umrtvljenosti. Oksitocin može da izazove osjećaj smirenosti ili blagostanja. Ovo je još jedan primjer kako plakanje može da bude akcija koja pomaže.
Poboljšava raspoloženje
Pored toga što pomaže u ublažavanju bola, plakanje, posebno jecanje, može da podigne raspoloženje. Kada se jeca, unosi se mnogo brzih udaha hladnog vazduha. Udisanje hladnijeg vazduha može da pomogne u regulaciji, pa čak i smanjenju temperature mozga. Hladniji mozak je prijatniji za tijelo i um od toplog mozga. Kao rezultat toga, raspoloženje može da se poboljša nakon što se proživi trenutak jecanja.
Pokreće podršku
Plakanje je način da osoba obavijesti ljudi iz okruženja da joj je potrebna podrška. Ovo je poznato kao interpersonalna korist. Još od trenutka kada smo bili bebe, plakanje je bilo ponašanje vezano za stvaranje veze. Njegova funkcija je, na mnoge načine, da obezbijedi utjehu i brigu od drugih. Drugim riječima, plakanje pomaže u izgradnji socijalne mreže podrške kada stvari postanu teške.
Pomaže u oporavku od tuge
Tuga je proces. Ona uključuje periode žalosti, otupjelosti, krivice i ljutnje. Plakanje je posebno važno tokom perioda tugovanja. Može čak da pomogne u procesu prihvatanja i obradi gubitka voljene osobe.
Svako prolazi kroz proces tuge na različite načine. Ako plakanje postane prekomjerno ili počinje da ometa svakodnevni život, možda bi bilo dobro da se ode kod ljekara.
Obnavlja emocionalnu ravnotežu
Plakanje se ne događa samo kao odgovor na nešto tužno. Ponekad se plače od sreće, straha ili stresa. Istraživači sa Univerziteta Yale vjeruju da plakanje u takvim situacijama može da pomogne u obnavljanju emocionalne ravnoteže. Kada ste izuzetno srećni ili uplašeni zbog nečega i plačete, to može biti način na koji tijelo pokušava da se oporavi od snažne emocije koju ste doživjeli.
Pomaže bebi da diše
Prvi plač bebe odmah nakon rođenja je veoma važan. Bebe dobijaju kiseonik u materici kroz pupčanu vrpcu. Nakon što se beba rodi, mora da počne da diše samostalno. Prvi plač pomaže bebinim plućima da se prilagode životu u spoljnom svijetu. Plakanje takođe pomaže bebi da izbaci višak tečnosti iz pluća, nosa i usta.
Pomaže bebi da spava
Plakanje takođe može da pomogne bebama da bolje spavaju noću. U jednoj manjoj studiji o spavanju beba, 43 učesnika su koristila metodu postepenog istrebljenja, poznatu i kao kontrolisano plakanje, da bi uspavali svoje bebe.
Uz kontrolisano plakanje, bebe su bile ostavljene da plaču određeni broj minuta prije nego što bi roditelji intervenisali. Plakanje je povećalo dužinu spavanja i smanjilo broj puta kada su bebe budile tokom noći. Godinu dana kasnije, plakanje nije povećalo stres kod beba niti negativno uticalo na vezu između roditelja i djeteta.
Kada treba potražiti pomoć?
Plakanje kao odgovor na nešto što vas čini srećnim ili tužnim je normalno i zdravo. Međutim, prekomjerno plakanje je nešto o čemu treba da se porazgovara sa ljekarom. Ako plakanje počne da ometa svakodnevne aktivnosti, to može da bude znak depresije.
Ostali simptomi depresije uključuju:
osjećaj tuge ili bespomoćnosti
osjećaj iritabilnosti ili frustracije
promjene u apetitu, ili gubitak ili dobitak na težini
nedostatak energije
problemi sa spavanjem ili previše spavanja
neobjašnjivi bolovi ili tegobe
misli o smrti ili samoubistvu
Koliko treba da se plače?
Istraživači sa Univerziteta Tilburg analizirali su plakanje pod mikroskopom. U prosjeku, žene u Americi plaču 3,5 puta mjesečno, dok muškarci u Americi plaču oko 1,9 puta mjesečno. Prosjeci se značajno razlikuju od zemlje do zemlje. Prosječan broj u Americi je na višem kraju spektra. Žene u Kini, na primjer, plaču samo oko 1,4 puta mjesečno. Muškarci u Bugarskoj navodno plaču samo 0,3 puta mjesečno, piše Blic.
