Demencija je sindrom ili skupina simptoma povezanih s kontinuiranim propadanjem mozga. Najčešći kod osoba starijih od 65 godina, simptomi poput gubitka pamćenja često se mogu zamijeniti za normalne znakove starenja.

Međutim, vaše navike spavanja takođe mogu biti "pogođene". Društvo za Alzheimerovu bolest objašnjava da osobe s demencijom mogu imati određene probleme sa spavanjem.

"Osoba s demencijom doživljava fizičke promjene u mozgu zbog svog stanja. Te promjene mogu uticati na to koliko i koliko dobro spavaju. Može imati problema sa spavanjem noću i može više spavati tokom dana. Može joj biti teško zaspati ili se može probuditi noću. Osoba o kojoj brinete možda se neće osjećati dobro odmorno kada se probudi", naveli su.

S vremenom, ako se ovi problemi često javljaju, loš san može pogoršati simptome demencije.

"Za osobu s demencijom, dovoljno sna može biti izazov. Dobro spavanje može biti teško za osobu stariju od 55 godina jer dijelovi mozga koji kontrolišu san možda neće dobro funkcionisati. Starija osoba vjerovatno će ranije ići spavati i može imati poteškoća sa spavanjem cijele noći kao prije", naveli su.

Prema tome, ako vam je teško zaspati, budite se nekoliko puta tokom noći, lako vas je probuditi i manje spavate, trebali biste posjetiti ljekara kako biste utvrdili da li je riječ o demenciji ili nekom drugom zdravstvenom problemu.

Studija objavljena u časopisu Neurology otkrila je da vaše navike spavanja mogu unaprijed predvidjeti vjerovatnost razvoja demencije. Istraživači su otkrili da ljudi koji su sve više pospani tokom dana i mogu "pretjerano" drijemati, imaju dvostruko veću vjerovatnost da će razviti demenciju.

Nakon pet godina, tim je utvrdio i imaju li sudionici normalnu kognitivnu funkciju, blago kognitivno oštećenje ili demenciju. To se temeljilo ili na višestrukim neuropsihološkim testovima, liječničkoj dijagnozi ili prijemu u dom za starije i nemoćne.

Među ženama u 80-ima, 164 (22,4 posto) razvilo je blago kognitivno oštećenje, a 93 (12,7 posto) razvilo je demenciju. Utvrđeno je da su žene u skupini s povećanom pospanošću imale približno dvostruko veći rizik od demencije od onih sa stabilnim profilima spavanja.

"One žene s povećanom 24-satnom pospanošću tokom pet godina udvostručile su rizik od demencije tokom tog vremena. Promjena u višedimenzionalnoj 24-satnoj aktivnosti spavanja i buđenja može poslužiti kao rani marker ili faktor rizika za demenciju kod najstarijih žena", naveli su istraživači.

Nadalje, jedna studija objavljena u časopisu Alzheimer's and Dementia 2016. godine, otkrila je da dugotrajno ili kratko trajanje sna povećava rizik od kognitivnog oštećenja i demencije.

Druga studija objavljena u časopisu Nature Communications 2021. godine, pokazala je da je kraće trajanje sna u srednjoj dobi povezano s većim rizikom od demencije.