Hljeb je mnogim ljudima omiljena namirnica i teško mogu zamisliti obroke bez njega, ali poznato je da utiče na kilažu.
Često od osoba koje su odlučile da smršaju čujemo da izbacuju hljeb iz ishrane jer tako ubrzavaju gubitak kilograma.
Šta se zaista događa u organizmu kad izbacimo hljeb iz ishrane?
Gubitak viška vode
Hljeb je prepun ugljenih hidrata, a njihovo naglo izbacivanje odraziće se na tijelo i dovešće do gubitka kilograma. Ipak, nije riječ o ekspresnom mršavljenju već o nestanku vode koja se nakuplja u tijelu.
Tijelo skladišti ugljene hidrate u obliku glikogena, mlječne kiseline koja skuplja vodu. Svaki gram ugljenih hidrata zadržan u tijelu, zadržava i veže tri do četiri puta više vode od svoje težine.
Manja potreba za hranom
Poznato je da ugljeni hidrati uzrokuju nagli porast i skok šećera u krvi, koji potom naglo opada, a to izaziva osjećaj gladi i potrebu za hranom. Ovo je još jedan od razloga zbog čega hljeb utiče na kilograme budući da je prepun ugljenih hidrata.
To ne znači da u potpunosti treba da izbacite hljeb iz ishrane, već samo da prazne kalorije i bijeli hljeb zamijenite onim koji je napravljen od cijelih žitarica koje regulišu i balansiraju šećer u krvi.
Više energije i bolja probava
Bijeli hleb, za razliku od crnog ili integralnog, ne sadrži vlakna koja su preko potrebna za normalan rad crijeva i probave. Takva hrana uzrokuje zatvor i probleme s probavom. Nakon što izbacite bijeli hljeb iz jelovnika i u svakodnevnu ishranu uvrstite cjelovite žitarice, probava počinje normalan i olakšan rad.
Isto tako, ugljeni hidrati su hrana i gorivo za mozak. Ako je ono kvalitetno, mozak radi normalno, bez poteškoća, ali ako hrana za mozak nije zdrava, tijelo reaguje negativno pa se javlja osjećaj malaksalosti i umora.
I nutricionistkinja Kejsi Barns ističe da je važno unositi ugljikohidrate u tijelo u umjerenim količinama i to je stvar koju ne smijete zaboraviti.
„Uključivanjem ovih namirnica u ishranu unijećete dovoljno vlakana, gvožđa, folata i magnezijuma, bićete siti i imaćete dovoljno energije. Zapamtite da nijedna hrana nije sama po sebi loša, važno je samo imati ravnotežu i odrediti koji su djelovi najbolji za vas“, ističe Barns.