Mugoša je na jučerašnjoj prezentaciji programa podsticajnih mjera za poljoprivredu i ruralni razvoj Glavnog grada za 2025. godinu, ukazao predstavnicima Glavnog grada, da se u dokumentu apostrofiraju nevladine organizacije.
U programu je naznačeno da za sve mjere za koje se novac izdvaja, korisnik podrške može biti fizičko ili pravno lice, kao i NVO.
– Ja sam 2016. godine kao ministar poljoprivrede nevladinoj organizaciji platio 1.850 za studijsko putovanje i protiv mene se pred SDT-om vodi postupak. Ako se protiv mene vodi postupak zbog 1.850 eura zato što su vinari pošli na kongres vinara, vodiće se i protiv vas jer po Zakonu o nevladinim organizacijama nemate pravo da finansirate NVO, osim na konkurse o NVO. Znam da je u redu da se da novac za sajam vina, sajam pčelarstva, ali nemojmo da budemo selektivni - neko može, a neko ne može – rekao je Mugoša.
Programom podsticajnih mjera za poljoprivredu i ruralni razvoj Glavnog grada za ovu godinu predviđeno je 805.000 eura, što je za 535.000 eura više nego prošle godine. Program predviđa 19 mjera podrške, a Boris Spalević, zamjenik gradonačelnika Podgorice, se nada da će budžet biti iskorišten u što većoj mjeri.
– Prošle godine je bilo interesovanja za neke mjere, a za neke nije. Zbog toga smo izvršili alokacije sredstava i preusmjerili ih tamo gdje je najpotrebnije. Slična situacija se može desiti i ove godine, a da li smo pogodili budžet vidjećemo u sedmom, osmom mjesecu – naveo je Spalević.
V.d. rukovoditeljka Službe za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju Zorica Pavićević predstavila je 19 mjera predviđenih programom. Ona je rekla da je budžet za poljoprivredu ove godine u odnosu na prošlu godinu tri puta veći.
–Prošle godine budžet je bio 276.000 eura, a ove godine je 805.000 eura – rekla je Pavićević.
Pčelar Nenad Ivović je naveo da je pčelarstvo dovedeno na, kako je rekao, egzistencijalni rub.
– Prošle godine je preko 20 dana bila temperatura preko 40 stepeni Celzijusa. Mnoge kolege su ostale bez velikog broja pčelinjih društava. Mi ćemo zdušno ponuditi pomoć, ali struka mora da se uključi, da se odvoje sredstva koliko treba – rekao je Ivović.
Miloša Mugošu zanimalo je da li mogu da se ostvare subvencije na nove zasade koji su posađeni ove godine. Odgovor je stigao od Borisa Spalevića koji je saopštio da može, dok je Petar Nuculović, šef odjeljenja za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju, pojasnio da mora biti posađeno 30 sadnica da bi se ostvarilo pravo na subvenciju.
Predsjednik Udruženja maslinara Podgorice Rajko Pavićević ukazao je da bi Glavni grad trebalo da obezbijedi mlin kako bi maslinari mogli da ostvaruju bolje rezultate. Pavićević je ukazao da je mlin koji je Grad dobio kao donaciju, ustupljen udruženju maslinara u Tuzima. Zamjenik gradonačelnika Boris Spalević poručio je Pavićeviću da su prošla vremena da se mlinovi daju nevladinim organizacijama, te da ima mogućnost da kao fizičko lice aplicira kod Ministarstva poljoprivrede.
Milenko Boljević je ukazao na, kako smatra dobru praksu stare Jugoslavije kada je postojao program za stvaranje robnih rezervi.
–Tada su podsticani poljoprivredni proizvođači, stočari, sa nepovratnim sredstvima i obavezom da stalno drže 60, 80 ili 100 ovaca, krava, čak i konja. Mi smo danas od toga daleko – ocijenio je Boljević.
Petar Nuculović je rekao da je Boljevićeva diskusija adresa za Ministarstvo poljoprivrede.
Željko Vlahović koji se bavi živinarstvom, pitao je da li mjere predviđaju subvencije za ćurke i koja je njena vrijednost.
– Nisu predviđene premije za ćurke. Za njih možete da tražite kroz ostale mjere za poljoprivredu i da aplicirate kao proizvođač – saopštio je Spalević.
