
Opština Zeta trebalo bi da ima jednog umjesto dva potpredsjednika opštine, kazao je Ratko Stijepović, odbornik DPS-a, na jučerašnjoj centralnoj javnoj raspravi o nacrtu statuta ove lokalne samouprave. Ovim aktom propisano je da novoosnovana lokalna samouprava ima dva potpredsjednika.
Vršilac dužnosti sekretara lokalne uprave Slađana Anđušić saopštila je da je zakonom o lokalnoj samoupravi propisano da opština može imati dva potpredsjednika.
– Statutom se uređuje i precizira to pitanje. Daje se zakonska mogućnost za dva potpredsjednika – navela je Anđušić.
Ratko Stijepović je ukazao da bi preciznije trebalo definisati član koji precizira način podnošenja predloga za razrešenje predsjednika Skupštine.
– Naznačeno je da ukoliko skupština ne prihvati predlog za razrešenje predsjednika skupštine predlog se ne može ponoviti u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja rješenja. Smatram da treba naglasiti "po istom osnovu". Ja ne znam kakva je tu zakonska norma, ali šta ako se u međuvremenu napravi neki prekršaj? To znači da se šest mjeseci ne može podnijeti predlog za razrešenje – rekao je Stijepović.
On je naveo da statutom nijesu definisani poslovi glavnog administratora. Slađana Anđušić je navela da glavnog administratora definiše Zakon o lokalnoj samoupravi.
–Glavni administrator je funkcioner čije su nadležnosti definisane isključivo Zakonom o lokalnoj samoupravi, ali ne statutom. Nema nikakve potrebe da ono što je razrađeno u zakonu prepisivati – navela je Anđušić.
Statutom je precizirano da Opština ustanovljava opštinsku nagradu "8. februar", a Ratko Stijepović smatra bi trebalo ustanoviti javna priznanja pa u sklopi njih navesti između ostalog, nagrade za počasnog građana, zahvalnice ...
Prtedsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović saopštio je da je dobra ideja da se uvede nagrada počasni građanin.
Stijepović je ukazao da je u statutu naznačeno da opština ima praznik, 8. februar, Dan oslobođenja Zete, ali da nije naznačena godina kada se to desilo, što bi trebalo naglasiti.
– Devedeset odsto stanovnika i odbornika sad da pitamo na koji datum se misli neće znati da se misli na 1879. godinu. To je moja sugestija –rekao je Stijepović.
Odbornik Demokratskog fronta u SO Zeta Vesko Rašović smatra da godina ne treba da stoji.
– Ako se uzme u obzir 1879. godina onda to nije 8. februar već 21. januar, zavisi po kojem kalendaru se gleda, stoga mislim da ne treba da stoji – rekao je Rašović.
Stijepović je ukazao da u statutu nigdje nisu naglašena upotreba jezika i pisma. Slađana Anđušić je navela da upotrebu jezika i pisma definiše Ustav.
– Smatram da nema nikakve potrebe da statutom kao podzakonskim aktom to definišemo jer je Ustav najšira kategorija i nema potrebe da se osnovna ljudska prava uvode u podzakonske akte – navela je Anđušić.