Pokret Preokret inicirao je izmjene poslovnika i Odluke o obrazovanju radnih tijela Skupštine Glavnog grada zarad uspostavljanja nove prakse pune ravnopravnosti svih odbornika, kazao je za „Dan“ Srđan Perić, odbornik Preokreta. Oni traže da klub odbornika čine najmanje dva, a ne kao što je dosad slučaj tri odbornika kao učešće u radu skupštinskih odbora spram odborničke strukture parlamenta.
Perić je i na sjednicama Skupštine govorio da postoje odbornici prvog i drugog reda zbog naslijeđenih propisa. Time je, kako tvrdi, onemogućeno da izabrani predstavnici građana zastupaju te građane iako za svakog odbornika stoji približno isti broj. Ocijenio da je Odluka o imenovanju radnih tijela diskriminatorna u tumačenju i da je u trenutnom sazivu šest odbornika onomogućeno da učestvuje u radnim tijelima iako je poenta demokratije da uključuje, a ne isključuje. Potencira da je samo jedan cenzus koji uspostavaljaju građani, a to je tri odsto za ulazak u parlament i nema potrebe da se uspostavlja novi cenzus.
– Postoji dugogodišnja praksa po kojoj se smatra da je sasvim logično da se ne poštuje puna reprezentativnost odbornika, odnosno da svako od njih ima jednaka prava i jednaku dostupnost i zastupljenost u radnim i koordinacionim tijelima. Ovo je posebno značajno kada su u pitanju inicijative građana koje bi odbornici, nezavisno od svoje partijske pripadnosti, zastupali pred Skupštinom Glavnog grada - rekao je Perić.
Perić je istakao da su iz tog razloga tražili da klub odbornika čine najmenje dva, a ne ne tri odbornika.
– To znači da bi u konkretnom slučaju Preokret, ali i SEP i URA imali pravo na svoje klubove odbornika, jer se radi o subjektima koji imaju različite političke agende i, u konačnom, ciljeve - što je sasvim legitimno. U nekom narednom sazivu to može biti neka druga grupacija. Važno je dakle, izboriti se za poštovanje principa koji snaži mogućnost da predstavnici građana mogu brže i probitačnije zastupati interese građana koji su im dali povjerenje na izborima. Uvođenjem praga od tri odbornika, suštinski se uvodi novi „cenzus“ da bi se čuo glas predstavnika građana na sastanku sa predsjednikom/predsjednicom Skupštine, a koji se odnosi na funkcionisanje parlamenta, kao i u drugim situacijama koje su od značaja za ostvarivanje prava odbornika kao predstavnika građana - kaže Perić.
On objašnjava da su za Odluku o obrazovanju radnih tijela Skupštine tražili novu formulaciju „sastav odbora odgovara stranačkoj, odnosno odborničkoj strukturi Skupštine i to na način da se broj članova u sastavu radnih tijela raspoređuje proporcionalno broju odbornika u Skupštini i ukupnog broja članova radnih tijela Skupštine“.
–Da bi se izbjeglo proizvoljno i netačno tumačenje Odluke, a ujedno i izvjesno pokretanje sudskog spora u vezi sa ovom temom, a što bi moglo u određenom trenutku i blokirati rad Skupštine Glavnog grada, predložili smo preciziranje člana 5 stav 3 Odluke kako niti jedna većina u budućnosti ne bi mogla oduzimati pravo manjim odborničkim grupama i prisvajati ga za sebe - kaže Perić.
